Što se sve (ne) smije na društvenim mrežama

Naša Marina za Lider je pojasnila kako se naša komunikacija na društvenim mrežama reflektira na organizaciju te je otkrila neka važna pravila.

Marina

 

 

 

1. Koja bi minimalna netiquette pravila preporučili bilo kojoj domaćoj kompaniji koja nema politiku o korištenju društvenih mreža od strane svojih zaposlenika?

 

Preporučila bih da se takva pravila ipak donesu, barem u onom dijelu koji se tiče komunikacije vezane uz kompaniju. Najjednostavnije pravilo je da se prije objave takvih postova zaposlenici konzultiraju s osobom zaduženom za kompanijsku komunikaciju.

 

 

2. Jeste li se susretali sa slučajevima da pojedini zaposlenici negativno komentiraju na društvenim mrežama kompanijske brendove, iznose podatke o radu kompanije ili o odnosima unutar kompanije? Možete li ih opisati i možete li nam reći kako su riješeni?

 

Obzirom da servisiramo veliki broj kompanija u domeni komunikacije na društvenim mrežama, susretali smo se i s takvim slučajevima. Opisane situacije najčešće završe opomenom zaposleniku i uklanjanjem spornog posta, ali bilo je i ekstremnih situacija u kojima je zaposlenik za iznimno tešku povredu imidža kompanije dobio otkaz. Vrlo neugodne mogu biti i objave bivših djelatnika, kao što je primjerice bio slučaj bivšeg zaposlenika kompanije Bellabeat u kojem je iznesen cijeli niz neugodnih informacija o poslovanju kompanije. Ovakve situacije nerijetko završavaju i tužbama.

 

 

3. Koriste li, po vašoj ocjeni, kompanije u Hrvatskoj društvene mreže dobro ili postoji još prostora da svoj nastup unaprijede u cilju promocije svojih brendova? Što biste im preporučili?

 

Hrvatsko digitalno tržište danas već pokazuje određenu zrelost, iako prostora za napredak itekako ima. Svela bih ga na tri osnovna elementa:

1. produkcija kvalitetnog, originalnog sadržaja.

2. poticanje interakcije s korisnicima.

3. visina oglašivačkog budžeta.

Mislim da bi svakom brendu trebalo biti jasno da će samo kombinacija ova tri elementa donijeti zadovoljavajuću prisutnost i rezultate na društvenim mrežama. U kojim omjerima će se navedeni elementi koristiti ovisi o situaciji i ciljevima, ali neosporno je da je potrebna stalna optimizacija i strateški pristup.

 

 

4. Što bi preporučili bilo kome, a posebno zaposlenicima, prije objave bilo kojeg sadržaja na društvenim mrežama?

Zaposlenicima bih prije svega preporučila da se konzultiraju s djelatnicima odjela za komunikacije prije objave bilo kojeg posta vezanog uz kompaniju u kojoj rade i da nikad ne objavljuju ništa što bi na bilo koji način moglo narušiti ugled njihove tvrtke ili njezinih partnera. I generalno bih rekla da bi ljudi prije nego nešto objave trebali razmisliti može li taj post nekoga uvrijediti ili nešto loše reći o njima samima. Jednostavno treba imati na umu da je svaka objava na ovaj ili onaj način javna, odnosno da društvene mreže nisu vaša četiri zida.

 

 

5. Koje bi domaće gafove s društvenim mrežama (povezane s biznisom i uopće) istaknuli kao najgore?

 

Društvene mreže, a posebno Facebook, idealno su mjesto za sve vrste hejta. Domaća javnost često izražava nezadovoljstvo nespretno sročenim reklamama, kao što je primjerice bila Saponijina reklama vezana uz Europsko nogometno prvenstvo 2014. sa sloganom "Iza svakog hrvatskog navijača stoji jedna žena." Sporan je bio sadržaj u kojem ta imaginarna žena iza navijača (muškarca) stoji tako da mu redovno pere rublje, odnosno služi dok on navija i zabavlja se sa svojim (muškim) društvom. Vlada Republike Hrvatske prošlog je tjedna objavila tweet u kojem čestita dobar rezultat i hrvatski rekord u bacanju koplja atletičarki Sari Kolak, što bi bilo za svaku pohvalu da se ne radi o rezultatu kojeg je talentirana kopljašica postigla prošle godine. Špekulira se i da je komentar tweeta o "mekom" državnom udaru vezano uz proslavu dočeka Vatrenih sa Svjetskog nogometnog prvenstva pozicije stajao posebnog savjetnika predsjednika Vlade, Krešimira Macana. Mi u struci volimo reći da je sadržaj kralj, ali kontekst je kraljica i ona vodi glavnu riječ.

 

 

6. A koje bi primjere kvalitetnog korištenja društvenih mreža u biznisu u Hrvatskoj istaknuli kao najbolje?

 

Prvi primjer nije iz biznisa, ali mislim da ga vrijedi spomenuti. Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) ima izuzetno terminski i tematski pogođene, autentične i duhovite objave na društvenim mrežama, za što su prošle godine dobili i nagradu Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ). Od brendova, vrstom komunikacije, kvalitetom sadržaja i komunikacije s korisnicima mogu istaknuti Pipi, Ožujsko i McDonald's, a na korporativnoj razini INA-u.