Digitalni prezentizam kreira budućnost u kojoj ne želimo raditi!

Potreba da budemo virtualno prisutni i dostupni 24/7 značajno utječe na produktivnost i kvalitetu radnog učinka.

4 min za čitanje
Piše: Marko Sitar

Zahvaljujući tehnologiji shvatili smo da veliki dio posla ne moramo odraditi u uredu kako bismo bili jednako produktivni i međusobno povezani. Sve više kompanija stoga diljem svijeta nudi svojim zaposlenicima mogućnost rada od kuće (remote work). Osim što zaposlenicima i njihovim poslodavcima donosi niz benefita, postoje i negativne strane takvog načina rada. Jedna od njih je zasigurno i digitalni prezentizam (eng. digital presenteeism).

 

Fizički prezentizam vs. digitalni prezentizam

 

Iako na prvu nekima može zvučati nepoznato, protiv ovog neprijatelja borili smo se i prije ere rada na daljinu, ali u nešto drugačijem obliku. Pojam prezentizma na poslu (ili u uredu) povezuje se sa situacijama kada zaposlenici provode više vremena na poslu nego što je potrebno. Pritisak koji osjećaju uzrokovan je strahom od toga kako će njihovi nadređeni misliti kako zabušavaju ili ne rade dovoljno. To dovodi do toga da zaposlenici rade predugo, preskaču pauze za ručak ili rade dok su bolesni. S druge strane, ovaj pojam se može povezati i sa zaposlenicima koji su fizički prisutni, ali mentalno odsutni. Često su na poslu kako bi nadređenima signalizirali predanost radu, iako nisu značajno produktivni.

 

Ovakav obrazac ponašanja nažalost nije nestao prelaskom na remote način rada, već je došao u novom – digitalnom obliku. Digitalni prezentizam je tendencija zaposlenika da uvijek budu dostupni i u blizini uređaja koji im služi za posao, čak i izvan radnog vremena. Zaposlenici stoga stalno osjećaju potrebu da budu virtualno prisutni, brzo odgovaraju na e-mailove i izvršavaju zadatke tijekom vikenda ili godišnjeg odmora. Stalna povezanost i potreba da se u svakom trenutku reagira doveli su do toga da granice između privatnog i poslovnog života blijede, što u konačnici može donijeti do “izgaranja” zaposlenika i smanjenja radnog učinka za organizacije.

 

Ova pojava posebno je izražena u komunikacijskoj industriji, osobito među digital i PR profesionalcima. Komunikacija nikad ne prestaje, stoga je uvriježena percepcija i nepisano pravilo kako je potrebno biti na raspolaganju klijentima u bilo kojem trenutku. To je posebno istaknuto zbog potencijalnih kriznih situacija koje se brzo šire u današnjem hiperpovezanom svijetu, zbog čega je potrebna i jednako brza reakcija.

 

Kako prevladati digitalni prezentizam?

 

Kao i u svim životnim situacijama potrebno je pronaći zdravi balans i praktična rješenja kako bi se spriječila pojava ovakvog ponašanja koja može biti štetna za obje strane. Zdrava ravnoteža između privatnog i poslovnog života ključna je za zadovoljstvo zaposlenika i njegov učinak, stoga je vrlo važno dobro organizirati poslovne dužnosti i ostale aktivnosti u danu pojedinca.

 

Postoji mnoštvo metoda koje pomažu spriječiti problem digitalnog prezentizma – od asinkronog načina rada pa sve do aktivnog načina života i isključivanja obavijesti aplikacija izvan radnog vremena. Ono što bi svakako trebalo biti u fokusu zaposlenicima i njihovim nadređenima je da bi produktivnost i rezultati uvijek trebali biti ispred prezentizma, odnosno potrebe da su na raspolaganju i virtualno dostupnosti 24/7.

 

Vrlo je važno da komunikacijska industrija prati, razumije i podiže svijest o ovom novonastalim trendovima na tržištu rada jer je jedan od njenih zadataka kroz različite alate doprinijeti povoljnoj organizacijskoj klimi i kvalitetnoj komunikaciji na svim razinama. Dodatno, jedan od najvažnijih izazova na tržištu rada trenutno je nedostatak kvalitetnih zaposlenika. U kontekstu izgradnje dobrog employer branda i privlačenja talenata koji odgovorno i entuzijastično pristupaju poslu, u suradnji s odjelima za ljudske resurse, komunikacijski stručnjaci mogu dati ključan doprinos.

Newsletter

Prijavite se na naš Newsletter!

I uvijek budite u tijeku s novostima iz Dialoga.

Izdvojeno

Discord – IT mjesto za online druženje u 2024.

Ova besplatna aplikacija za tekstualne, glasovne i video razgovore isprva je bila jako popularna među gejmerima, a danas je koriste brojne zajednice različitih namjena, poput grupa za učenje.

TV je i dalje dominantan izvor vijesti, ali online platforme kontinuirano jačaju

Građani Hrvatske najviše vjeruju tradicionalnim medijima, dok su oprezni oko informacija s društvenih mreža i messaging aplikacija, iako ove komunikacijske platforme koriste sve više.

Tajna koju kriju najbolji svjetski brendovi

Izvješće Interbranda o Najboljim globalnim robnim markama u 2023. sveobuhvatno je vrednovanje i istraživanje onoga što je potrebno da postanete jedan od najvrjednijih brendova na svijetu.