
Voice-over i zvuk u digitalnom marketingu: Novi horizonti za brendove
U eri sve kraće pažnje i prezasićenosti vizualima, zvuk – a posebno voice-over – dobiva sve važniju ulogu u digitalnom marketingu.
Iako se aktivno informiraju i angažirani su u pitanjima zaštite okoliša, genzenijalci nemaju dojam da ih se čuje
Kada govorimo o Generaciji Z, karakteristika koja je uvijek najviše istaknuta jest kako njezini pripadnici ne poznaju svijet bez interneta. Ipak, baš kao što je i neke druge generacije obilježio događaj monumentalnih razmjera, primjerice velika financijska kriza koja je obilježila sazrijevanje millenialsa , tako ćemo Generaciju Z sve više promatrati kroz prizmu gorućih problema današnjice – zaštite okoliša i klimatskih promjena.
Sve više mladih razvija „eko-anksioznost“
Generacija Z zapravo se suočava s prijetnjom kako svijet kakav poznaju uskoro više neće postojati, ali s posljedicama znatno dalekosežnijim od onih da nismo globalno hiperpovezani. Konstanta u njihovoj svakodnevici vijesti su o poplavama i požarima koji pustoše sve pred sobom, zagađenju zraka i oceana. Obzirom na složenost problema u domeni zaštite okoliša, nije neobično kao mladi ljudi već razvijaju eko-anksioznost – stanje koje je (iako za njega ne postoji službena dijagnoza) najbolje opisati kao kroničan strah od potpunog uništenja okoliša i uvjeta za život na našem planetu. Jedan od razloga zašto se tako osjećaju jest i što su duboko razočarani postupcima „odraslih“ te smatraju kako se promjene ne događaju dovoljno brzo.
Društvene mreže najviše koriste, ali im ne vjeruju
Društvene mreže imaju značajnu ulogu kada je u pitanju informiranje mladih o ovoj temi. Prema FleishmanHillardovom istraživanju „The Voice of the Climate Generation“ provedenom među britanskim genzenijalcima, više od 50% ih se barem jednom tjedno informira o klimatskim promjenama. Kanali koje pritom koriste najviše koriste su društvene mreže – Instagram (50%), YouTube (48%) i TikTok (40%). Ipak, to ne znači da su to i kanali kojima najviše vjeruju. Upravo suprotno – najvjerodostojnijima smatraju tradicionalne broadcasting medije i njihove digitalne ekstenzije, s 25% njih koji najviše vjeruju online medijima odnosno 23% koji najviše vjeruju TV vijestima. Samo 20% mladih koji su sudjelovali u istraživanju smatra YouTube vjerodostojnim izvorom informacija po pitanju klimatskih promjena, a još manje ih takvim percipira Instagram (17%) i TikTok (11%).
Najviše povjerenja mladi imaju prema stručnjacima i znanstvenim institucijama (53% ispitanika). Za oglašivače, a osobito nedržavne organizacije, osobito je zabrinjavajuće kako im vjeruje samo 11% genzenijalaca obuhvaćenih istraživanjem.
Generacija koja se ne skriva iza ekrana
Genzenijalci nisu jedina generacija koja ima čvrsta uvjerenja o ovom važnom pitanju, ali jesu generacija koja je angažiranija. Prema spomenutom istraživanju, 41% ispitanika podijelilo je informacije i razmijenilo mišljenje s drugima o aktivnostima kompanija po pitanju smanjivanja negativnog utjecaja na klimatske promjene, a 39% o konkretnim proizvodima i uslugama vezano uz iste politike. 37% ih je pritom koristilo blog ili društvene mreže. Osim toga, unatoč pandemiji, njih 24% priključilo se nekom obliku prosvjeda kako bi skrenulo pozornost na alarmantnu situaciju.
Njihovi stavovi i ponašanje jasno daju do znanja koliko su strastveni oko pitanja zaštite okoliša i klimatskih promjena. Mladi žele priliku da se njihov glas čuje i da aktivno sudjeluju u rješavanju problema. Kompanije i brandovi imaju jedinstvenu priliku dati im taj prostor i raditi na tome da se smanji jaz u nepovjerenju – za zajedničko bolje sutra.
I uvijek budite u tijeku s novostima iz Dialoga.
U eri sve kraće pažnje i prezasićenosti vizualima, zvuk – a posebno voice-over – dobiva sve važniju ulogu u digitalnom marketingu.
Tajne uspješne PR komunikacije kroz dobro vođenu adremu
Veliko priznanje za našu Marinu