Hrvatska ima razvijene digitalne vještine, ali nedovoljno stručnjaka

Europska komisija proglasila je ovo desetljeće digitalnim, a ambiciozni ciljevi digitalne i zelene transformacije počivaju na razvoju digitalnih znanja, vještina i inovacija u svim zemljama članicama. Godišnje izvješće o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) jedan je od pokazatelja koji od 2014. ukazuju na to kakve su prilike u cijeloj EU po ovom pitanju. Prema ovogodišnjem izvješću, među 27 država članica EU-a Hrvatska je na 21. mjestu, što je zapravo dva mjesta niže u odnosu na prethodno. Europska komisija ipak napredak naše zemlje ukupno ocjenjuje pozitivnim, a u nastavku donosimo najvažnije pokazatelje razvijenosti digitalnih vještina te tehnologija u Hrvatskoj.

Fotografija: Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022.


Izvor: Europska komisija

Nedostaju nam IKT stručnjaci

U kategoriji ljudskog kapitala nalazimo se na visokom 9. mjestu u EU te smo u digitalnim vještinama u nekoliko područja iznad europskog prosjeka. U Hrvatskoj 63 % građana u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovnu razinu digitalnih vještina (prosjek EU-a je 54 %). 31 % građana ima digitalne vještine na razini višoj od osnovne (prosjek EU-a je 26 %). 81 % Hrvata ima barem osnovnu razinu vještina stvaranja digitalnih sadržaja, što je također znatno bolje od prosjeka EU-a koji iznosi 66 %).

Iako u odnosu na EU imamo veći broj visokoobrazovanih osoba s diplomom u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, jedan od problema s kojim se tržište rada suočava je relativno mali postotak radne snage koju čine IKT stručnjaci, a koji je ujedno niži od prosjeka EU (3,6 % naspram 4,5 %). Vrlo velik broj hrvatskih poduzeća koja zapošljavaju ili traže stručnjake za IKT teško pronalazi zadovoljavajuće kandidate (68 %). Pritom 23 % hrvatskih poduzeća svojim zaposlenicima nudi osposobljavanje u području IKT-a, što je više u odnosu na europski prosjek. Pozitivno je što imamo nešto veći broj stručnjakinja u ovom području (21 %), nego što je prosjek u EU (19 %).

Sve su popularnije napredne digitalne tehnologije

Kada je u pitanju integracija digitalne tehnologije, Hrvatska se nalazi na 14. mjestu među državama članicama EU-a. Barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta ima 50 % hrvatskih malih i srednjih poduzeća, što je ispod prosjeka EU od 55 %. Zanimljivo i u skladu sa zelenim trendovima u poslovanju, mnogo je bolja situacija po pitanju upotrebe digitalne tehnologije za okolišnu održivost. 75 % hrvatskih poduzeća koristi informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svrhu okolišne održivosti, u usporedbi s prosjekom EU-a od 66 %.

Na dalje, hrvatska poduzeća uspješno koriste prednosti koje omogućuje online poslovanje. 29 % malih i srednjih poduzeća prodaje svoje proizvode i usluge na internetu (iznad prosjeka EU-a od 18 %), od čega ih 13 % prodaje preko granice, a 13 % prometa ostvaruju u segmentu internetske prodaje.

I napredne tehnologije postaju sve popularnije među hrvatskim poduzećima. 35 % ih primjenjuje rješenja u oblaku, 43 % upotrebljava e-račune, a 9 % upotrebljava tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Za sva tri navedena pokazatelja ostvarujemo bolje rezultate od prosjeka EU-a. Prostor za napredak postoji u upotrebi tehnologija velikih podataka te umjetne inteligencije.