Jesmo li spremni na neograničenu slobodu govora?

Prošlog tjedna snažno je odjeknula vijest da je najbogatiji čovjek na svijetu, Elon Musk, postao vlasnik Twittera. Ta je informacija izazvala snažne reakcije među širom publikom i korisnicima ove društvene mreže, a posebno među borcima za ljudska prava koji su zabrinuti kako će to preuzimanje utjecati na širenje dezinformacija i govor mržnje koji je sveprisutan na ovoj platformi.

Vlasništvo nad Twitterom Muska je koštalo vrtoglavih 44 milijarde američkih dolara, a zašto ga preuzima u vlastitom je priopćenju za javnost jasno i obrazložio: tvrdi da želi postati “apsolutist slobode govora”, koju opisuje kao “temelj funkcionalne demokracije”, te koristiti ovu platformu kao “istinski forum” za izražavanje svačijeg mišljenja. Nekoliko je puta javno kritizirao Twitter zbog kontroliranja i cenzuriranja “nepoželjnog” sadržaja, a sada je očito došlo vrijeme da preuzme stvar u svoje ruke.

S promjenom vlasnika dolazi i promjena algoritma?

Važno je biti svjestan da je Twitter mnogo više od obične društvene mreže koja služi za povezivanje s ljudima, čitanje novosti i razmjenu svakodnevnih crtica iz vlastitog života. Na ovoj platformi danas “borave” brojne relevantne osobe iz političkog i društvenog života, koje su slobodne izražavati svoje mišljenje koje će u konačnici pratiti milijuni sljedbenika diljem svijeta. Twitter je godinama razvijao mehanizam kojim će ograničiti problematični sadržaj i time zabraniti govor koji dehumanizira druge na osnovi religije, rase, spolne opredjeljenosti i seksualne orijentacije, ali i identificirati sadržaj koji potencijalno može biti neistinit i štetan.

Vratimo li se koju godinu unatrag, sjetit ćemo se situacije s kontroverznim bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, čiji je profil bio suspendiran zbog vrijeđanja i objavljivanja neistinitih informacija o danas aktualnom predsjedniku Joe Bidenu. Twitter je nakon toga uveo pravilo kojim se stavlja posebna oznaka nad tvitovima čiji sadržaj krši pravila. Iako problematični, takvi tvitovi su i dalje bili dostupni, no nisu se pojavljivali u pretragama niti ih je algoritam preporučavao korisnicima. Uvođenjem takve politike, Twitter je jasno dao do znanja da se želi boriti protiv govora mržnje i dezinformiranja te biti ustrajan u cilju da automatizirano identificira sadržaj koji se protivi njegovim politikama.

Sudar ideologija

Musk je i sam istaknuo kako kupnja Twittera uopće ne proizlazi iz ekonomskih razloga i koristi, već iz vlastitog uvjerenja da je ovo iznimno važno za budućnost civilizacije. Dok s jedne strane trenutno na trendingu vlada #RIPTwitter i zabrinutost aktivista za ljudska prava i demokraciju, s druge strane brojni sljedbenici Elona Muska izražavaju svoje zadovoljstvo što će Twitter biti u rukama moćnika koji će omogućiti svakome da izrazi svoje mišljenje, kakvo god ono bilo.

Ovim događajem trenutno se postavlja nekoliko glavnih pitanja: što to znači za budućnost platforme i njenih korisnika, ali i općenito digitalnu komunikacijsku industriju koja bi trebala štititi skupine koje su izložene govoru mržnje i neistinitim informacijama? Hoće li Muskovo preuzimanje i najavljena strategija potaknuti postojeće korisnike da napuste Twitter i hoće li donijeti neke nove ljude, radikalnih profila? Kako će to utjecati na demokraciju i društvenu klimu u svijetu?

Obzirom da je trenutno teško odgovoriti na ova pitanja, ne preostaje nam drugo nego pratiti razvoj događaja i nadati se da će netko ipak preuzeti kontrolu prijeđe li Musk liniju koja demokraciju dijeli od anarhije.