Mentalno zdravlje u radnom okruženju

Za mnoge od nas, posao je veliki dio našeg života. Tu provodimo većinu svog vremena, zarađujemo za život i stvaramo prijateljstva. Imati posao s kojim smo zadovoljni i koji nas čini ispunjenima važan je faktor našeg mentalnog zdravlja i naše opće dobrobiti. Također, mentalno zdravlje zaposlenika utječe i na poslovanje kompanija.

Cijena mentalnih bolesti

Procjenjuje se da u svijetu 264 milijuna ljudi pati od depresije, a mnogi od njih pate i od simptoma tjeskobe. Istraživanje WHO-a pokazalo je da depresija i tjeskoba koštaju globalnu ekonomiju 1 trilijun dolara svake godine zbog gubitka produktivnosti zaposlenika koja je uzrokovana mentalnim poremećajima. Mnogi poslodavci misle kako briga za mentalno zdravlje njihovih zaposlenika nije njihov posao. Međutim, način na koji zaposlenici misle, osjećaju i ponašaju se utječe ne samo na njihovu produktivnost i komunikaciju, nego i na poslovanje poduzeća u kojem rade. Pomoć zaposlenicima da poboljšaju svoje mentalno zdravlje bi trebao biti jedan od bitnih koraka koje poslodavac može napraviti za dobrobit pojedinca, ali i cijele organizacije.

Poslovanje i mentalno zdravlje

Iako sve više osoba otvoreno govori o svojim mentalnim problemima, još uvijek se radi o malim brojkama, pogotovo na radnom mjestu. Naravno, zdravo poslovno okruženje neće spriječiti sve probleme s mentalnim zdravljem, s obzirom na to da na to utječe mnogo čimbenika, ali poslodavci mogu poduzeti korake kako bi pomogli zaposlenicima da budu što zdraviji. Jedan od načina njegovanja mentalnog zdravlja zaposlenika je poticanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Zaposlenici koji stalno rade prekovremeno gube na produktivnosti i vrlo često dožive “burnout”, stoga je potrebno inzistirati na redovitom odmoru i poticati ispunjeno slobodno vrijeme, jer se time podiže kvaliteta njihovog radnog učinka.

Podrška znači puno

Dok mnogi zaposlenici neće oklijevati kad uzimaju vrijeme s posla kako bi otišli kod zubara ili oftalmologa, mnogi od njih će se sramiti kada trebaju uzeti slobodno vrijeme radi svog mentalnog zdravlja. Pokazivanjem podrške u takvim situacijama poslodavac pokazuje koliko mu je njegov zaposlenik bitan. Podrška se može pokazati razgovorom, fleksibilnim rasporedom kako bi zaposlenik mogao prisustvovati terapiji, slobodnim danima ili davanjem do znanja kako se nikoga neće kažnjavati radi brige o mentalnom zdravlju. Također, potrebno je smanjiti stigmu povezanu s mentalnim poremećajima tako da se u radnom okruženju potiče razgovor o tome kako se nositi sa stresom, kako se brinuti o sebi te općenito o mentalnom zdravlju. Kada vam zaposlenici vjeruju da ih nećete proglasiti “ludima” jer su imali napadaj panike ili im dati otkaz kada se bore s depresijom, vjerojatnije je da će tražiti pomoć. Srećom, mnogi mentalni poremećaji se mogu liječiti.

Proći će još dosta vremena prije nego mentalne poremećaje počnemo tretirati kao fizičke bolesti, ali do tada možemo promovirati psihičko zdravlje korak po korak.