Putanja razvoja trgovine zauvijek je promijenjena.
—
3 min za čitanje
Piše:
Marko Sitar
Otkad je Mark Zuckerberg promijenio naziv kompanije Facebook u Meta i široj javnosti predstavio virtualni svijet metaverse, većina ljudi pita se o čemu se zapravo radi, odnosno koje sve mogućnosti metaverse pruža. Iako može zvučati poprilično apstraktno da provodimo vrijeme u virtualnom trodimenzionalnom svijetu u kojem radimo, obrazujemo se, kupujemo i igramo se, stručnjaci predviđaju da će do 2026. godine 25 posto ljudi provoditi barem jedan sat dnevno u metaversu. Metaverse se zasad najčešće uspoređuje s videoigrama, no budućnost ove platforme bi trebala donijeti mnogo više opcija koje će omogućiti ljudima da repliciraju aktivnosti koje inače obavljaju u fizičkom svijetu.
Demistifikacija metaversea
Kako bi demistificirala pojam metaversea i približila ga široj publici, Meta je danas otvorila prvu fizičku trgovinu u kojoj će korisnici moći isprobati i kupiti proizvode, odnosno “gadgete” koji su potrebni za pristup virtualnoj stvarnosti. U trgovini će biti dostupne VR naočale Quest VR, pametni ekran Portal te naočale koje su nastale u suradnji s Ray Banom. Prva trgovina otvorena je u kalifornijskom gradu Burlingameu, koji se nalazi u blizini njihovog sjedišta, što će uvelike olakšati ispitivanje reakcija, potreba i načina interakcije kupaca s proizvodima. Otvaranje ovakvog tipa trgovine je važan korak k Mark Zuckerbergovom cilju da metaverse postane dio naše svakodnevnice, odnosno nova generacija interneta kakvog danas poznajemo. Kako bi uspio privući još više korisnika u taj virtualni svemir, osim što mora biti zabavan i vizualno atraktivan, potrebno je postići da metaverse postane generator novca, kako za Metu tako i njegove korisnike, odnosno kreatore sadržaja kao što su to danas Instagram influenceri, youtuberi i tiktokeri.
Interes brendova raste
U virtualnom svijetu možete biti štogod poželite kroz avatare koji će predstavljati vaš fizički izgled dok ste aktivni u metaverseu, pa je tako primjerice moguće da vaš avatar nosi virtualnu dizajnersku odjeću ili posjeduje komad namještaja nekog poznatog brenda. Brojni brendovi, među kojima su adidas, Burberry, Dolce&Gabana, Hermes i IKEA, već su započeli s početnom fazom ulaska u svijet metaversea. Poznati kozmetički brend L’Oréal je krenuo s razvojem linije virtualne kozmetike, dok je Gucci lansirao u prodaju svoje prve virtualne tenisice Gucci Virtual 25 koje se prodaju po cijeni od 12,99 dolara po paru. Također, pretpostavka je da će se u tim virtualnim svjetovima moći kupovati i digitalna zemljišta, kuće, namještaj, nakit i brojna druga virtualna dobra koja će potencijalno biti skuplja od onih u stvarnom životu.
Baš kao što je i internet u 90-ima bio neopipljiv i nisu svi bili svjesni da će postati važan dio našeg svakodnevnog života, metaverse je brendovima zasad novo područje u koje još nisu sigurni žele li ulagati. Iako lista brendova koji kreću s prodajom svojih proizvoda i usluga u metaversu raste, s razvojem tehnologije se očekuje kako će iskustvo korisnika u metaversu biti privlačnije i “imerzivnije” od onog u fizičkom svijetu, što će dodatno potaknuti brendove da ulože u razvoj svojih metaverse dućana, s obzirom na to da će i broj korisnika koji će tamo trošiti novac s vremenom rasti.
Photo by: Freepik
Izdvojeno
Može li Netflix redefinirati uspjeh ili je ovo početak njegova kraja?
Streaming div Netflix nakon više od deset godina prvi je put zabilježio pad broja korisnika. Kako bi zaustavio negativan trend, najavljuje promjene u svojem poslovnom modelu koje se neće svima svidjeti.
Koristimo kolačiće kako bismo unaprijedili korisničko iskustvo na našem mrežnom sjedištu. Odaberite kolačiće koje želite dopustiti da postavimo na vaše računalo. Za više informacija pogledajte našu "Politiku Kolačića" i "Zaštitu privatnosti.
Nužni
Nužni su za funkcioniranje mrežnog sjedišta i ne mogu se isključiti. Uobičajeno se postavljaju kao odgovor radnje Korisnika koje uključuju zahtjev za uslugama, kao što su postavke kolačića, prijava ili ispunjavanje obrazaca.
Izvedbeni
Omogućuju anonimno bilježenje posjeta i izvora prometa, koji dijelovi mrežnog sjedišta su više ili manje posjećeni, kretanje Korisnika po mrežnom sjedištu kako bismo mogli mjeriti i poboljšati učinkovitost mrežnog sjedišta. Ne pohranjuju izravno osobne podatke, ali temelje se na jedinstvenoj identifikaciji preglednika i internetskog uređaja Korisnika.