
Pinkwashing i momwashing – manipulacija ili podrška?
Koliko su skriveni lažni pokušaji aktivizma i kako možemo pružiti stvarnu podršku?
Svijest o negativnom utjecaju klimatskih promjena raste, ali za rješavanje problema nisu dovoljni individualni napori. Inovacije će najprije iznjedriti poslovni sektor!
Posljedice klimatskih promjena u obliku intenzivnih toplinskih valova i suša te ekstremnih kiša i razornih poplava kojima svjedočimo posljednjih godina teško da ikoga mogu ostaviti ravnodušnima. Klimatske promjene tema su ne samo u udarnim televizijskim terminima i na medijskim naslovnicama, već sve više i svakodnevnih razgovora.
Prema recentnom Eurobarometar istraživanju na temu klimatskih promjena, više od dvije trećine Europljana vjeruje kako su klimatske promjene ozbiljan problem s kojim se svijet suočava (77 %). Hrvatski građani po tom su pitanju još zabrinutiji (81 %)! Kao i njihovi europski sugrađani, klimatske promjene po ozbiljnosti problema svrstavaju na treće mjesto, dok se siromaštvo, glad i nedostatak vode nalaze na prvom, a ratni sukobi na drugom mjestu.
Podizanju svijesti o problemu doprinose brojni globalni pokreti, edukativne kampanje i simbolični datumi poput Međunarodnog dana akcije protiv klimatskih promjena koji se obilježava 24. listopada. Ohrabrujuće je kako je, prema ranije spomenutom Eurobarometar istraživanju, u posljednjih šest mjeseci čak šest od deset građana EU-a poduzelo korake za smanjenje negativnog utjecaja na klimu i svjesno donosi održive izbore u svom svakodnevnom životu. Međutim, kada su upitani tko je odgovoran za rješavanje problema klimatskih promjena, građani su jasno istaknuli potrebu za složenim reformama koje bi pratile pojedinačne akcije i ukazali na odgovornost nacionalnih vlada (56%), EU (56%), a u vrlo visokom postotku i poduzeća i industrije (53% ).
Među ključnim aktivnostima u borbi protiv klimatskih promjena je smanjenje emisija štetnih plinova, prelazak na obnovljive izvore energije, adekvatno gospodarenje otpadom, prilagodba postrojenja, zgrada, proizvodnih procesa, opskrbnih lanaca, transporta i usvajanje drugih održivih rješenja u različitim segmentima poslovanja. Promjene koje je potrebno uvesti dugotrajne su i složene, gotove nemoguće u kratkom roku i bez zajedničke suradnje, kako različitih industrija međusobno, tako i između vlada, institucija, nevladinog sektora i industrija.
Jasno je kako su potrebne brojne inovacije kako bi se osigurao napredak u ovom području, a osim vremena, u utrci za održiva rješenja presudno će biti financiranje istraživanja i razvoja. Ipak, optimističan je pogled na ovo kako je upravo privatni sektor najfleksibilniji i najpotentniji da uistinu i ponudi održiviju budućnost.
Postavlja se pitanje što u međuvremenu, dok dragocjeno vrijeme prolazi, a negativne posljedice klimatskih promjena postaju sve vidljivije i razornije. Poslovni sektor mora preuzeti inicijativu i odmah uvesti što više održivih elemenata u poslovanje. Iako nije realno u nekoliko mjeseci potpuno promijeniti poslovne procese, ured ili proizvodni pogon i prijeći na održive izvore energije, vjerojatno je izvedivo revidirati opskrbne lance, unaprijediti sustav gospodarenja otpadom i uvesti mjere uštede energije i ostalih resursa u uredskom ili proizvodnom poslovanju.
Sasvim sigurno, moguće je ohrabriti i educirati zaposlenike, ali i korisnike proizvoda i usluga da usvoje nove, održivije navike. Veličina poduzeća pritom ne mora biti ograničavajući čimbenik da bi se poduzeli konkretni koraci – Dialog komunikacije kao Eko zeleni ured možda je i najbolji primjer što se može promijeniti u samo godinu dana.
I uvijek budite u tijeku s novostima iz Dialoga.
Koliko su skriveni lažni pokušaji aktivizma i kako možemo pružiti stvarnu podršku?
Dok su neki „rođeni“ za javni nastup, drugima to može predstavljati značajan izazov, srećom savladiv!
Koliko pažnje poklanjamo blagdanskim kampanjama? Privlače li nas više inovativni koncepti ili tradicionalni motivi? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja pronašli smo provodeći anketu Vox Populi u prosincu.