Sindrom varalice u komunikacijskoj industriji i kako ga prepoznati

Čini li vam se kako ste samo imali sreće kad ste osvojili natječaj i agenciji osigurali novog klijenta? Kolege i nadređeni vas hvale, a vi mislite da pretjeruju? Minuciozno ste posvećeni svakom zadatku i bez iznimke mislite da uvijek može bolje? Nepokolebljivo uvjerenje kako ste nedovoljno kvalificirani za svoj posao, manje sposobni i inteligentni nego što drugi misle te strah kako će vas kad tad netko raskrinkati, pojava je poznata kao „sindrom varalice“ (engl. Imposter Syndrome). Prema istraživanju koje je provela tehnološka kompanija za istraživanje tržišta Innovate MR, s negativnim stranama ove pojave susrelo se čak 65 % profesionalaca.

Što je sindrom varalice i kako se boriti protiv njega? – Elizabeth Cox – TED Ed

Sindrom varalice pogađa sve, ali su mu žene sklonije

Iako sindrom varalice pogađa razne skupine ljudi, čini se kako su mu nešto sklonije žene. Prema spomenutom istraživanju, sindrom varalice iskusilo je čak 75 % žena na izvršnim pozicijama. Na dalje, 53 % žena u dobi 25-34 godine trenutno se bori s ovom pojavom. Kako ih se ne bi percipiralo slabima, 85 % žena radije ni sa kime neće razgovarati o tome. Istraživanje koje je 2019. provela Clare Josa pokazalo je i kako je sindrom varalice jedan od ključnih uzroka fenomena „stakleni strop“ i jaza u plaćama.

Problem se posebno primjećuje u komunikacijskoj industriji. Naime, Josa ističe kako vodeće pozicije zauzimaju muškarci bijelci. U nedostatku uzora iz „vlastitih redova“, veće su mogućnosti da će se žene osjećati kao varalice i da ne pripadaju tu gdje jesu. Jednak je problem i s pripadnicima manjina i drugih rasa.

Zašto PR-ovci padaju u ovu zamku?

Okolnosti koje dodatno doprinose sve češćoj pojavi sindroma varalice među komunikatorima jest i činjenica kako je komunikaciju samu po sebi vrlo teško izmjeriti. Time je teže i kvantificirati uspjeh. Povratna informacija na kreativne koncepte i tekstove često je subjektivna, a nije rijetko ni odbijanje. Sati utrošeni na potragu za ključnim insightima te kreativno promišljanje ideja ponekad jednostavno padaju u vodu jer nedostaje „ono nešto“. Čak i kod jednostavnijih zadataka poput pisanja i slanja priopćenja, sve je teže dobiti objave u medijima, što može biti vrlo obeshrabrujuće u svakodnevnom radu.

Konačno, komunikacija je u vrlo velikoj mjeri vezana uz digitalne kanale. Izazovno je pratiti sve novosti, usvajati komunikacijske trendove i upoznavati nove platforme koje se stalno pojavljuju. Čak i bez toga da ste okupili respektabilan broj pratitelja na Instagramu ili LinkedInu i suvereno vladate TikTok trendovima, u svojem ste poslu kao komunikator nerijetko i psiholog, kreativac, voditelj projekta ili klijenta. Morate se snalaziti u različitim vrstama komunikacije i temama, svakodnevno pratiti komunikaciju u medijima i imati široku opću naobrazbu i prirodnu znatiželju. Dovoljno razloga da se ponekad zapitate koliko ste dobri u svojem poslu, zar ne?

Pet savjeta kako pobijediti osjećaj manje vrijednosti na poslu

Formalna edukacija, tečajevi kroz koje ćete upoznati trendove na tržištu i nove platforme izvrstan su početak. Unatoč potrebi za širinom i različitim vještinama i znanjima u poslu komunikatora, gradite ekspertizu u nekom specifičnom području. Na taj način, sami sebe ćete puno lakše uvjeriti da ste uistinu stručni u svojem poslu. Konačno, evaluirajte svoje jake i slabe strane i razmislite na koji način poboljšati ono što percipirate kao slabosti, a kako istaknuti ono što je dobro.

Čuvajte podsjetnike na pohvale, poruke i e-mailove klijenata i kolega koji vas mogu podsjetiti da je vaš uspjeh stvaran i rezultat predanog truda i rada. Postavljajte realne ciljeve i očekivanja te prihvatite da je i neuspjeh sastavni dio života i posla. Konačno, s toliko raširenom pojavom sindroma varalice, vrlo se vjerojatno i neki vaši kolege susreću s istim dilemama. Otvoreni razgovor, međusobna pomoć i razumijevanje sasvim sigurno mogu pomoći.