Što se točno dogodilo 4. listopada i kako će to utjecati na budućnost društvenih mreža

U ponedjeljak, 4. listopada u 17 sati po srednje europskom vremenu onemogućen je pristup najvećoj globalnoj društvenoj mreži – Facebooku i s njim povezanim aplikacijama – Messengeru, Instagramu i WhatsAppu. Korisnici diljem svijeta ostali su u šoku (koji je potrajao idućih šest sati) i okrenuli se Twitteru kao glavnom izvoru informacija, a njihov fokus usredotočen je na dodatni skandal koji je gotovo istovremeno pogodio kompaniju Marka Zuckerberga.

Naime, “pad mreže” dogodio se dan prije nego što je bivša djelatnica Facebooka, Frances Haugen, trebala svjedočiti pred američkim Senatom i izložiti niz optužbi popraćenih stotinama dokumenata koji upućuju na neetičko ponašanje kompanije. Za pojavu tehničkih poteškoća Facebook je javno okrivio neispravnu promjenu konfiguracije njihovog algoritma.

Social Justice – trend 21. stoljeća

Politika Facebookovog poslovanja i utjecaj koji ima na demokraciju još je od 2016. i afere Cambridge Analytice pod povećalom mnogih koji smatraju da jedna korporacija ne bi trebala imati takvu silnu moć i utjecaj u društvu. Da bi stvar bila gora, posljednjih godina tišina oko (a i u) Facebooku nikad nije bila glasnija.

Zviždačica Frances Haugen kroz protekla je tri tjedna potajno slala Wall Street Journalu dokumente koji upućuju na to da Facebook svjesno stavlja dobrobit kompanije i profit iznad općeg dobra, a nedjeljnim gostovanjem u CBS emisiji 60 minuta dodatno je uzdrmala kompaniju.

Haugen, koja je u Facebooku bila voditeljica tima za građanski integritet, gostovanjem u emisiji iznijela je između ostalog i rezultate kompanijskog istraživanja koje upućuje na to da Instagram ozbiljno šteti mentalnom zdravlju tinejdžera. U istraživanju se navodi kako je trećina ispitanih tinejdžerki koje se osjećaju loše zbog svog tijela reklo kako ih korištenje Instagrama potiče da se osjećaju još gore. Facebook je te podatke odlučio zataškati.

Društvene mreže ili društveni monopol?

Teme koje su se paralelno otvorile i zabrinule javnost tiču se pristupa podacima i načinu obrade podataka Facebooka, kao i pitanju monopola kojim je Facebook zaprijetio konkurenciji preuzevši Instagram i WhatsApp. Američka zastupnica Alexandra Ocasio-Cortez javno je iskazala zabrinutost, argumentirajući kako pad Facebooka i povezanih platformi pokazuje opasnost njihova monopola, a iz Savezne trgovinske komisije SAD-a, koja je inicijalno odobrila akvizicije, smatraju da bi one trebale biti poništene i da bi se Facebooku trebala naložiti njihova prodaja.

Uspon Twittera

I dok prvi radni dan ovog tjedna nije mogao proći gore za osnivača Facebooka, čija je kompanija navodno izgubila 40 milijardi američkih dolara tržišne vrijednosti, vjerujemo da mu se jedan drugi čovjek obradovao. Riječ je o vlasniku Twittera Jacku Dorseyju.

Njegova je platforma tijekom kobnih šest sati uživala punu pozornost, što su i iskoristili prigodnim tweetom:

Ostaje za vidjeti tko će od cijele situacije profitirati dugoročno, a Twitterom ćemo se detaljnije pozabaviti u jednom od naših idućih blog postova.