Poslovni sektor ima ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena

Posljedice klimatskih promjena u obliku intenzivnih toplinskih valova i suša te ekstremnih kiša i razornih poplava kojima svjedočimo posljednjih godina teško da ikoga mogu ostaviti ravnodušnima. Klimatske promjene tema su ne samo u udarnim televizijskim terminima i na medijskim naslovnicama, već sve više i svakodnevnih razgovora.

Prema recentnom Eurobarometar istraživanju na temu klimatskih promjena, više od dvije trećine Europljana vjeruje kako su klimatske promjene ozbiljan problem s kojim se svijet suočava (77 %). Hrvatski građani po tom su pitanju još zabrinutiji (81 %)! Kao i njihovi europski sugrađani, klimatske promjene po ozbiljnosti problema svrstavaju na treće mjesto, dok se siromaštvo, glad i nedostatak vode nalaze na prvom, a ratni sukobi na drugom mjestu.

 

Borba protiv klimatskih promjena

 

Podizanju svijesti o problemu doprinose brojni globalni pokreti, edukativne kampanje i simbolični datumi poput Međunarodnog dana akcije protiv klimatskih promjena koji se obilježava 24. listopada. Ohrabrujuće je kako je, prema ranije spomenutom Eurobarometar istraživanju, u posljednjih šest mjeseci čak šest od deset građana EU-a poduzelo korake za smanjenje negativnog utjecaja na klimu i svjesno donosi održive izbore u svom svakodnevnom životu. Međutim, kada su upitani tko je odgovoran za rješavanje problema klimatskih promjena, građani su jasno istaknuli potrebu za složenim reformama koje bi pratile pojedinačne akcije i ukazali na odgovornost nacionalnih vlada (56%), EU (56%), a u vrlo visokom postotku i poduzeća i industrije (53% ).

 

Potrebne su značajne promjene i inovacije

 

Među ključnim aktivnostima u borbi protiv klimatskih promjena je smanjenje emisija štetnih plinova, prelazak na obnovljive izvore energije, adekvatno gospodarenje otpadom, prilagodba postrojenja, zgrada, proizvodnih procesa, opskrbnih lanaca, transporta i usvajanje drugih održivih rješenja u različitim segmentima poslovanja. Promjene koje je potrebno uvesti dugotrajne su i složene, gotove nemoguće u kratkom roku i bez zajedničke suradnje, kako različitih industrija međusobno, tako i između vlada, institucija, nevladinog sektora i industrija.

Jasno je kako su potrebne brojne inovacije kako bi se osigurao napredak u ovom području, a osim vremena, u utrci za održiva rješenja presudno će biti financiranje istraživanja i razvoja. Ipak, optimističan je pogled na ovo kako je upravo privatni sektor najfleksibilniji i najpotentniji da uistinu i ponudi održiviju budućnost.

 

Kako poslovati „zelenije“ do tada?

 

Postavlja se pitanje što u međuvremenu, dok dragocjeno vrijeme prolazi, a negativne posljedice klimatskih promjena postaju sve vidljivije i razornije. Poslovni sektor mora preuzeti inicijativu i odmah uvesti što više održivih elemenata u poslovanje. Iako nije realno u nekoliko mjeseci potpuno promijeniti poslovne procese, ured ili proizvodni pogon i prijeći na održive izvore energije, vjerojatno je izvedivo revidirati opskrbne lance, unaprijediti sustav gospodarenja otpadom i uvesti mjere uštede energije i ostalih resursa u uredskom ili proizvodnom poslovanju.

Sasvim sigurno, moguće je ohrabriti i educirati zaposlenike, ali i korisnike proizvoda i usluga da usvoje nove, održivije navike. Veličina poduzeća pritom ne mora biti ograničavajući čimbenik da bi se poduzeli konkretni koraci – Dialog komunikacije kao Eko zeleni ured možda je i najbolji primjer što se može promijeniti u samo godinu dana.