TV ili digital dulje je vrijeme jedno od onih biti ili ne biti pitanja komunikacijske struke. Dok s jedne strane postoje čvrsti zagovornici klasičnog advertisinga i „provjerenih“ alata poput TV reklama, s druge strane su još čvršći zagovornici digitalnih medija i novijih platformi za oglašavanje.
Istraživanje agencije Ipsos u suradnji s 24 sata o medijskim navikama Hrvata u 2019.pokazalo je značajnu nadmoć interneta. Internet ne samo da je bio glavni izvor informacija za 78% ispitanika, već i medij kojemu Hrvati najviše vjeruju. Godinu dana kasnije, izvanredne okolnosti protresle su ne samo hrvatsku metropolu, već i medijsko tržište.
Prema podacima AGB Nielsena, od pojavljivanja prve osobe zaražene korona virusom u Hrvatskoj, TV gledanost kontinuirano je bilježila porast. U nedjelju 22.3.2020., u vrijeme potresa koji je zadesio Zagreb i okolicu, gledanost televizije dosegla je najveće izmjereno prosječno dnevno vrijeme gledanja po pojedincu otkad je mjerenja TV gledanosti u Hrvatskoj (1.1.2003.). Rekordne posjete bilježile su i domaće internetske stranice. Trend se nastavio i tijekom travnja, a prema istraživanju Nove TV, televizija je postala medij kojem najviše vjerujemo jer donosi vjerodostojne i provjerene informacije.
S popuštanjem mjera i dobrom situacijom na terenu, potrošači i oglašivači polako su se počeli vraćati starim navikama i tijekom ljetnih mjeseci zabilježen je blagi oporavak medijskog tržišta. Pojačala su se ulaganja u odnosu na prethodnih nekoliko mjeseci, najviše u TV i digital. Iako su ukupna ulaganja bila u padu, ove su dvije kategorije uglavnom rasle na štetu tiskanih medija čiji je budžet smanjen.
Iako sve više konzumiramo sadržaj na različitim digitalnim platformama, može se reći da smo TV nacija jer prema nekim pokazateljima pred TV-om provodimo i do 4h dnevno. To naravno ne znači kako sigurno gledamo reklame i za vrijeme promotivnog bloka ne tražimo grickalice ili surfamo na svojim pametnim telefonima, baš kao ni da sponzorirani video na Instagramu uvijek pogledamo dulje od prve tri sekunde.
Za oglašivače kojima je ultimativni cilj masovni doseg u kratkom vremenu i brzi rast awarenessa, TV je i dalje ponajbolji alat. Međutim, u nemogućnosti većih financijskih ulaganja, oglašavanje na digitalnim kao i nekim tradicionalnim kanalima s preciznijim targetiranjem može biti itekako učinkovito. Najbolje kampanje krase dobro skrojene poruke, po mjeri potrošača, i njihovo plasiranje u pravo vrijeme i na pravom mjestu, što svakako nije jedino na TV-u. Štoviše, komunikacija kroz različite dodirne točke s potrošačima obično je ta koja donosi uspjeh. Dok su ulaganja u tiskane medije dulje vrijeme padala, segment radija ostao je stabilan, a u OOH segmentu su sve popularniji digitalni formati. TV evoluira, astreaming servisi i digitalni video kontinuirano bilježe značajan rast. Kako će njihov budući razvoj i buduće preferencije potrošača utjecati na promjene na tržištu i u kojem roku, tek ćemo vidjeti.
Obzirom na negativan utjecaj pandemije na gospodarska kretanja, u bliskoj budućnosti generalno se i dalje očekuje pad ulaganja u oglašavanje. Istraživanja istovremeno pokazuju kako potrošači očekuju od oglašivača i medija doprinos u daljnjoj prilagodbi na „novo normalno“. U situaciji kada sa strepnjom promatramo utjecaj novog vala epidemije na našu svakodnevicu, kompanije i brandovi koji ne ustuknu pred krizom i pokažu potrošačima na koji način njihov život čine boljim i kvalitetnijim, itekako bi mogli „pokupiti vrhnje“.