Generacijski jaz u komunikaciji

Generacijski jaz u komunikaciji danas nije apstraktan pojam, već vrlo konkretan izazov koji utječe na razumijevanje, povjerenje i odnos između ljudi, timova i brendova. Poruke koje su nekada funkcionirale univerzalno danas sve češće nailaze na nerazumijevanje, otpor ili potpuni izostanak reakcije. Ne zato što nisu točne, nego zato što ne rezoniraju jednako sa svima.

U nastavku pojašnjavamo zašto generacijski jaz u komunikaciji nije pitanje tko je u pravu, već kako tko koga razumije.

Različiti konteksti stvaraju različite stilove

Način na koji komuniciramo oblikovan je vremenom u kojem smo odrastali. Starije generacije razvijale su profesionalni identitet u hijerarhijskim sustavima, gdje su jasnoća, formalnost i autoritet bili temelj učinkovitosti. Komunikacija je bila sporija, ali strukturirana, s naglaskom na proces i stabilnost.

S druge strane, mlađe generacije odrastale su u digitalnom, ubrzanom i izrazito otvorenom okruženju. Za njih je komunikacija dvosmjerna, brza i često neformalna. Autentičnost, neposrednost i pravo na glas važniji su od forme, a poruka nije nužno manje ozbiljna ako je poslana u kratkom obliku, emotikonom ili kroz neformalni kanal.

Zašto dolazi do nesporazuma?

Generacijski jaz najčešće se ne očituje u sadržaju poruke, već u interpretaciji namjere. Ono što jedni doživljavaju kao neprofesionalnost, drugi vide kao iskrenost. Ono što jedni smatraju jasnom strukturom, drugima djeluje kao rigidnost i zatvorenost za dijalog.

Na radnom mjestu, primjerice, mlađi zaposlenici često očekuju povratnu informaciju, uključivanje u odluke i smisao iza dodijeljenog zadataka. Starije generacije ponekad to doživljavaju kao manjak strpljenja ili autoriteta. No u stvarnosti, razlika je u očekivanjima, ne u radnoj etici ili kompetencijama.

Mlađim generacijama u poslovnoj komunikaciji su općenito važni svrha, fleksibilnost, mentalno zdravlje i osjećaj da ih se čuje. Komunikacija koja ignorira te vrijednosti brzo gubi kredibilitet. Za njih nije dovoljno što se komunicira, već kako i zašto. Brendovi, lideri i organizacije koji to ne razumiju riskiraju da zvuče udaljeno, neiskreno ili zastarjelo.

Generacijski jaz u komunikaciji često se preuveličava, ali zapravo skriva jednostavnu istinu: svi žele isto, a to je biti shvaćeni, uvaženi i uključeni. Razlika je samo u jeziku.