Tajne uspješnog influencer marketing menadžmenta
Od briefa do reporta: sve što se u influencer marketingu ne vidi, a radi razliku.
Kako jedan slogan može pretvoriti marketinšku ambiciju u reputacijsku krizu? Analiziramo komunikacijsku kampanju brenda American Eaglea kojoj je zaštitno lice Sydney Sweeney.
American Eagle, američki modni brend specijaliziran za traper i casual odjeću, krajem srpnja ove godine lansirao je jesensku kampanju “Sydney Sweeney Has Great Jeans”. Lansiranje je bilo spektakularno: 3D billboard na Times Squareu, takeover LED sfere u Las Vegasu i snažna prisutnost na TikToku, Instagramu i BeRealu. Ideja je bila jasna, povezati se s generacijom Z kroz lice jedne od najvećih mladih zvijezda Hollywooda. Kampanja je ubrzo dospjela na brojne naslovnice i izazvala lavinu reakcija.
Javnost je kao glavni problem prepoznala slogan. Igra riječi “great jeans” zvučala je jednako kao “great genes”. U spotovima Sweeney govori o nasljeđivanju gena, a kadar se zadržava na njezinim plavim očima i kosi. Osim što su povezali poruku s eugeničkim i rasističkim konotacijama, mnogi su komentirali da je Sweeney prikazana kroz izrazito seksualiziran objektiv. Kamera se fokusirala na njezine grudi i tijelo, umjesto da naglasi proizvod, traperice. Kritičari su brendu zamjerili da se okrenuo “muškom pogledu” umjesto mladim ženama.
TikTok je postao glavno bojno polje, a viralni memeovi i parodije pretvorili su oglas u predmet ismijavanja i oštrih kritika. Kampanja je izazvala toliko pažnje da su se u raspravu uključili i poznati izvan modne industrije. Primjerice, svjetski poznata glazbenica Doja Cat, koja ima milijune pratitelja i snažan utjecaj na mlađu publiku, podijelila je parodiju na kampanju čime je kontroverza dobila dodatni zamah.
@dojacat my jeans are blee
Cijeloj kontroverzi je u velikoj mjeri doprinijela i politička dimenzija. Konzervativni komentatori i sam Donald Trump pohvalili su kampanju, dok je liberalna i mlađa publika reagirala negativno. Rezultat: polarizacija po generacijskim i političkim linijama. Paradoksalno, dok je online angažman eksplodirao, to se nije prelilo u stvarnu potrošnju. Cijena dionice American Eaglea skočila je više od 20%, ali fizički promet u trgovinama pao je gotovo 9% u odnosu na prošlu godinu.
Sydney Sweeney jedna je od najpopularnijih mladih glumica, poznata po ulogama u serijama Euphoria i The White Lotus. Istovremeno, njezin uspon prati raznolika percepcija u javnosti: od desnice koja je vidi kao “anti-woke ikonu” do ljevice koja je kritizira za reproduciranje stereotipa. Naknadno se pokazalo kako je u američkom političkom i kulturnom kontekstu dodatnu težinu imala i njezina navodna republikanska orijentacija. Za American Eagle, suradnja sa Sweeney donijela je globalnu pažnju, no čini se kako je upravo izbor nje kao ambasadorice u kombinaciji s načinom komunikacije te interpretacijom slogana i vizuala mogao biti ključan potez. Pitanje koje se vrlo brzo i logično nametnulo: je li American Eagle svjesno testirao granice kulturnog razgovora, računajući na rizik, ili ovakav razvoj događaja nisu predvidjeli?
American Eagle nije prvi brend koji je posegnuo za provokacijom u komunikaciji. Calvin Klein je još 1980. šokirao javnost kampanjom s Brooke Shields i sloganom “You want to know what comes between me and my Calvins? Nothing.”, koji je istovremeno bio smatran seksualno sugestivnim i genijalnim marketinškim potezom. Levi’s je nekoliko godina kasnije redefinirao muževnost kroz legendarnu reklamu s Nickom Kamenom, u kojoj se mladić svlači u javnoj praonici rublja, prizor koji je bio i provokativan i snažno pop-kulturno ukorijenjen. Takve kampanje pokazale su da je traper, kao odjevni predmet s jakim simboličkim nabojem, često služio kao poligon za pomicanje granica, bilo kroz seksualne aluzije, bilo kroz izazivanje društvenih normi.
Dok su se rasprave o kampanji širile društvenim mrežama, American Eagle tri je dana čekao prije nego što je objavio kratku poruku na Instagramu: „Is and always was about the jeans…“. Ovim potezom sasvim je sigurno i dalje ostao otvoren prostor da kritike i memeovi sami oblikuju narativ. Brend se nije ispričao niti povukao kampanju, već je ostao dosljedan svojoj poziciji. S druge strane, Sydney Sweeney se do sada nije javno oglasila po pitanju kampanje te je nastavila s profesionalnim angažmanima i pojavljivanjima u javnosti.
Kampanja je pokazala da kreativni rizik bez dubljeg razumijevanja kulturnog konteksta može brzo prerasti u reputacijsku krizu. Pod pretpostavkom da je American Eagle svjesno ciljao na dvosmislen slogan, želeći viralnost i medijsku pažnju, kratkoročno se razvila rasprava koja je brend dovela u središte razgovora u kontekstu koji nije za pohvalu. Dodatno, tri dana šutnje omogućila su da narativ oblikuju korisnici društvenih mreža kroz memove, parodije i kritike. Kada se brend naposljetku oglasio, bez isprike i vrlo kratkom porukom teško se moglo utjecati na narativ koji je već nastao i ublažiti brojne negativne reakcije.
Neodgovoreno ostaje pitanje koliko je ovakav pristup svjestan komunikacijski odabir, signal dosljednosti prema početnoj poruci i strateški promišljen rizik ili suprotno tome kontrast šutnje brenda i distance ambasadorice sugerira da se kontroverza razvila izvan okvira koje je American Eagle mogao predvidjeti i kontrolirati. Kampanja i izostanak isprike kratkoročno su narušili povjerenje dijela potrošača, a kolika je stvarna reputacijska šteta i koji će utjecaj dugoročno imati, vrijeme će tek pokazati.
I uvijek budite u tijeku s novostima iz Dialoga.
Od briefa do reporta: sve što se u influencer marketingu ne vidi, a radi razliku.
Zašto “neuredno” postaje nova strategija autentične komunikacije
Pokrećemo novo istraživanje o hrvatskoj influencer sceni