Kako publika vidi AI sadržaj?

U vremenu kada umjetna inteligencija postaje svakodnevni alat u komunikacijskoj industriji, provjerili smo što naši pratitelji na društvenim mrežama misle o AI sadržaju. Kroz naš redovni #VoxPopuli  istražili smo kako percipiraju AI sadržaj, koliko mu vjeruju i kako utječe na njihov odnos prema brendovima.

AI sadržaj: prepoznatljiv, ali ne uvijek jasan

Čak 69 % ispitanika na Instagramu i 74 % na LinkedInu smatra da dobro razlikuje AI sadržaj od onog koji je kreirao čovjek, dok otprilike trećina ipak priznaje nesigurnost. Zanimljivo, nitko nije naveo da ga razlikuje loše, što može ukazivati na visoko samopouzdanje, ali ne nužno i realnu sliku.

AI sadržaj se najlakše prepoznaje na društvenim mrežama. 80 % korisnika primjećuje oznake AI sadržaja, a 73 % kaže da ga uočava i izvan društvenih platformi – u člancima, oglasima i e-mailovima. No, oko jedne stvari nema dileme: 100 % ispitanika smatra da AI sadržaj treba biti jasno označen. Transparentnost se itekako podrazumijeva.

Najveći problem nije kreativnost

Najizraženiji stav primjećujemo u pitanju koje se referira na usporedbu vrijednosti AI sadržaja u odnosu na sadržaj koji kreira čovjek. 100 % ispitanika suglasno je kako AI sadržaj nema istu vrijednost kao ljudski.

Iako ga dio publike vidi kao koristan (40 %), percepcija je fragmentirana. Za neke je AI  sadržaj zabavan, za druge suvišan ili čak opasan. Emocionalni odgovor dodatno potvrđuje distancu. Većina na AI sadržaj reagira neutralno (57 %), dok negativne emocije (29 %) značajno nadmašuju pozitivne (14 %). Za 75 % sudionika na Instagramu povjerenje je najveći problem, a 25 % brine tehnološka ovisnost. Kreativnost, zanimljivo, nije problem uopće. Na LinkedInu su rezultati donekle različiti: povjerenje ističe 52 % ispitanika, kreativnost 11 %, dok tehnološku ovisnost ističe njih 37 %.

AI u marketingu: percepcija koja (trenutno) šteti brendovima

Za AI influencere i kreatore sadržaja mogli bismo reći kako su gotovo nepostojeći u navikama publike. Naime, prati ih tek 8 % ispitanika. Još je zanimljivije kako publika vidi brendove koji koriste AI. 71 % ih smatra neinovativnima, dok ih samo 29 % doživljava inovativnima, što predstavlja snažan paradoks. Tehnologija koja bi trebala signalizirati napredak, kod većine naših pratitelja proizvodi suprotan efekt.

Percepcija kvalitete komunikacije dodatno je negativno obojena. Na Instagramu 62 % smatra da AI negativno utječe na kvalitetu (40 % na LinkedInu), a samo 25 % vidi pozitivan utjecaj (20 % na LinkedInu), dok 12 % ne zna odgovor na ovo pitanje (20 % na LinkedInu). Ono što je možda i najvažnije, 67 % ispitanika na Instagramu kaže da AI sadržaj smanjuje povjerenje u brend. Tek 11 % smatra da ga povećava.

Kako pomiriti izazove koje donosi AI sadržaj?

Dok komunikacijska industrija ubrzano usvaja AI alate, jasno je kako postoji određeni raskorak s percepcijom publike. Bez obzira na kvalitetu AI sadržaja, vjerodostojnost ostaje najveći izazov, a transparentnost je minimum očekivanja.

Za brendove je važno na umu imati i potencijalni reputacijski rizik. Ako publika brendove koji koriste AI vidi kao manje inovativne i manje pouzdane, tada upotreba tehnologije u ime inovacije postaje kontraproduktivna. Brendovi koji će uspjeti u AI eri neće biti oni koji koriste AI najviše, nego oni koji ga koriste najpametnije, uz jasnu ulogu čovjeka, autentičnost i izgradnju povjerenja kao prioritet.