Tko je vlasnik sadržaja na društvenim mrežama?
Društvene mreže i umjetna inteligencija demokratizirali su kreativnost, ali i aktualizirali pitanje autorskih prava
Koliko je slobode ostalo u slobodi govora?
Većina ispitanika smatra da je sloboda govora danas ugrožena, a mediji pod snažnim utjecajem politike.
—
2 min za čitanje
Piše:
Marko Sitar
Prema rezultatima najnovijeg istraživanja naše Vox Populi ankete o percepciji slobode govora, čak 80 % ispitanika smatra da je sloboda govora u javnom prostoru danas ugrožena, dok 64 % njih vjeruje da je situacija lošija nego prijašnjih godina. Gotovo svi sudionici smatraju da prakticiranje slobode govora može imati i neželjene posljedice, što ukazuje na rastuću opreznost u izražavanju mišljenja u javnosti.
Polarizacija i društveni trendovi sužavaju prostor dijaloga
Na pitanje utječu li društvene pojave na slobodu govora, 78 % ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok 22 % nije znalo procijeniti taj utjecaj. Ovi rezultati sugeriraju da građani prepoznaju važnost društvenih dinamika, polarizacije i promjena vrijednosti u formiranju percepcije o tome što se smije, a što ne smije govoriti u javnom prostoru.
Mediji između politike, oglašivača i pritisaka javnosti
Kada je u pitanju sloboda govora u medijima, rezultati ankete pokazuju izrazito nepovjerenje javnosti u njihovu neovisnost. Svi ispitanici (100 %) smatraju da politika utječe na slobodu medija, a dodatnih 83 % vjeruje da i oglašivači imaju značajan utjecaj na medijske politike.
Također, 60 % ispitanika smatra da i neformalne društvene grupe, poput interesnih lobija ili aktivističkih zajednica, imaju moć oblikovati medijski sadržaj.
Kada je riječ o osjetljivim društvenim temama, 83 % sudionika istraživanja smatra da mediji pokazuju pristranost po pitanju tema kao što su religija, rasa ili rodna pitanja.
Sloboda govora na društvenim mrežama
Čak 83 % ispitanika smatra da na društvenim mrežama postoji cenzura, ali istodobno 100% vjeruje da je sloboda govora ondje ipak veća nego u tradicionalnim medijima.
Zanimljivo, samo 14 % ispitanika smatra da društvene mreže adekvatno štite osjetljive grupe, dok jednako mali postotak vjeruje da influenceri uistinu prakticiraju slobodu govora. To sugerira da, iako digitalni prostor nudi veću otvorenost, on i dalje funkcionira pod vlastitim pravilima i ograničenjima, vjerojatno zbog straha kako će posljedice izražavanja o društveno aktualnim temama negativno utjecati na potencijalne suradnje s brendovima.
