Srpanj bez plastike 2025.: Svijest raste, sustav izostaje
Dvije godine kasnije: što (ni)smo promijenili u plastičnim navikama na poslu?
—
4 min za čitanje
Piše:
Filip Vuković
Unatoč sve većoj globalnoj vidljivosti inicijative Srpanj bez plastike (En. Plastic Free July), rezultati našeg Vox Populi istraživanja pokazuju da značajan broj ispitanika još uvijek nije upoznat s ovom inicijativom, njih 63 %. Ovaj podatak postavlja ozbiljno pitanje: ako profesionalci aktivni na društvenim mrežama nisu dovoljno osviješteni, koliko je tek šira javnost daleko od stvarnog smanjenja plastičnog otpada?
Dvije godine nakon prvog istraživanja o stavovima prema plastici i održivosti, vratili smo se na istu temu i postavili dio istih pitanja kako bismo procijenili napredak.
Motivacija postoji, ali podrška izostaje
Istraživanje smo i ovaj put proveli na dvije društvene mreže, Instagramu i LinkedInu. Na Instagramu je podijeljeno mišljenje, 42 % naših pratitelja vjeruje da je moguće izbjegavati jednokratnu plastiku na poslu, dok većina nije sigurna ili smatra da to nije izvedivo. Nasuprot tome, na LinkedInu je optimizam znatno izraženiji, sa 78 % ispitanika koji smatraju da je takva promjena ostvariva.
Samo 40 % ispitanika izjavljuje da njihovi poslodavci aktivno provode mjere za smanjenje plastičnog otpada, dok isti udio tvrdi da u njihovim organizacijama nema konkretnih aktivnosti na tom polju. Ova podjela ilustrira jasnu razliku između svijesti pojedinaca i stvarnog djelovanja organizacija.
Unatoč tome što 60 % ispitanika smatra da bi inicijativa Srpanj bez plastike trebala biti integrirana u radno okruženje, želju za promjenom ne prati potrebna sustavna podrška. Očito je da bez aktivnog uključivanja i odgovornosti poslodavaca, promjene ostaju ograničene na osobne stavove i riječi, dok se praksa sporije mijenja.
Zajedničke inicijative kao temelj promjena
Ohrabrujući je podatak da 80 % ispitanika podržava pokretanje inicijativa za smanjenje plastike na radnom mjestu. Također, 69 % preferira poslodavce koji aktivno pokazuju odgovornost prema plastici, dok 60 % smatra kako bi se akcije poput Srpnja bez plastike trebale provoditi kontinuirano, tijekom cijele godine. Ovi rezultati jasno ukazuju na snažnu želju za stvarnim promjenama, a ne površnim ekološkim gestama koje služe isključivo za “greenwashing”.
Iako su slični stavovi prisutni i u istraživanju iz 2023. godine, sada je primjetan značajniji porast volje za aktivnim sudjelovanjem i preuzimanjem inicijative – čak 65 % ispitanika planira osobno smanjiti upotrebu jednokratne plastike na radnom mjestu.
Zašto osviještenost ne znači i održivo ponašanje?
Kad analiziramo konkretne navike, situacija ostaje složena i manje optimistična. Iako 62 % ispitanika izjavljuje kako u radnom okruženju odvaja plastični otpad, što predstavlja pozitivan pomak u odnosu na 2023. godinu kada je takvu praksu provodilo njih 58 %, druge navike sugeriraju kako sustavne promjene još nisu potpuno zaživjele. Naime, 45 % ispitanika još uvijek konzumira vodu iz plastičnih spremnika, dok čak 57 % redovito naručuje hranu u jednokratnoj plastičnoj ambalaži.
U usporedbi s rezultatima iz 2023., vidljiv je blagi pomak prema većoj motiviranosti. Tada je 88 % ispitanika najavilo planove za smanjenje jednokratne plastike, dok ih danas to potvrđuje 100 % na LinkedInu i 78 % na Instagramu, no unatoč rastu osviještenosti, ponašanja ostaju parcijalna: deklarativna podrška nije u korelaciji s dosljednim usvajanjem održivih praksi.
Vrijeme je za sustavne mjere
Istraživanje u 2025., u odnosu na ono prije dvije godine pokazuje pomak u svijesti i veću spremnost pojedinaca da podrže ili pokrenu inicijative, no podaci pokazuju da bez strukture, te inicijative ostaju izolirane. Ako doista želimo ured bez jednokratne plastike, Srpanj bez plastike treba postati više od inicijative koju se trudimo provoditi jednom godišnje. Potrebno je pretočiti inicijativu u konkretne korake, poput ukidanja plastičnih čaša i spremnika za vodu, korištenja sredstava za čišćenje koja su ekološki prihvatljivija ili osiguravanja edukacije za zaposlenike.
Održivost ne počinje velikim kampanjama, počinje svakodnevnim odlukama unutar sustava koji ih omogućuje. Nedavno smo pisali o tome kako i zašto je pravo vrijeme za uvođenje zelenih uredskih praksa te kako mi to radimo u Dialogu, a članak možete pročitati ovdje.
Prijavite se na naš Newsletter!
I uvijek budite u tijeku s novostima iz Dialoga.
Izdvojeno
Tko su Dida Zvonko, Emily Pellegrini i Ante Ilić?
Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u naš digitalni svakodnevni život, a jedan od najzanimljivijih fenomena jest pojava AI social media profila, virtualnih influencera koji komuniciraju, zabavljaju i educiraju publiku. Proučili smo tri popularna virtualna lika koji pokazuju moć i rizike AI komunikacije.
Koristimo kolačiće kako bismo unaprijedili korisničko iskustvo na našem mrežnom sjedištu. Odaberite kolačiće koje želite dopustiti da postavimo na vaše računalo. Za više informacija pogledajte našu "Politiku Kolačića" i "Zaštitu privatnosti.
Nužni
Nužni su za funkcioniranje mrežnog sjedišta i ne mogu se isključiti. Uobičajeno se postavljaju kao odgovor radnje Korisnika koje uključuju zahtjev za uslugama, kao što su postavke kolačića, prijava ili ispunjavanje obrazaca.
Izvedbeni
Omogućuju anonimno bilježenje posjeta i izvora prometa, koji dijelovi mrežnog sjedišta su više ili manje posjećeni, kretanje Korisnika po mrežnom sjedištu kako bismo mogli mjeriti i poboljšati učinkovitost mrežnog sjedišta. Ne pohranjuju izravno osobne podatke, ali temelje se na jedinstvenoj identifikaciji preglednika i internetskog uređaja Korisnika.