Trendovi na društvenim mrežama za 2026. godinu: manje buke, više smisla

Ako je 2024. bila godina „više sadržaja“, a 2025. godina umjetne inteligencije, onda 2026. sve jasnije postaje godina u kojoj se ponovno aktualizira tema kako se sadržaj zaista konzumira i što od njega publici ostaje. Društvene mreže ulaze u fazu u kojoj više nije presudno koliko sadržaja objavljujemo, nego gdje, kako i u kojem kontekstu taj sadržaj dolazi do korisnika. Promjene koje danas vidimo nisu nagle ni revolucionarne, ali imaju vrlo konkretne implikacije za brendove i kreatore sadržaja.
U nastavku donosimo pregled trendova koji će u 2026. oblikovati komunikaciju na društvenim mrežama, temeljeno na promjenama u ponašanju korisnika koje već primjećujemo i na razvoju samih platformi.

1. Dulje forme sadržaja i strateški odabir kanala
Iako se društvene mreže često povezuju s kratkim i brzim formatima, dulje forme sadržaja još uvijek imaju važno mjesto u navikama korisnika. YouTube je godinama jedna od najpopularnijih platformi upravo zbog video sadržaja koji omogućuje dublju obradu tema, kontinuirano praćenje kreatora i konzumaciju sadržaja u duljem vremenskom okviru.

Uz to, formati poput TikTok videa i YouTube Shortsa nude kraća videa koji služe kao brzi ulaz u sadržaj, pregled teme ili način privlačenja nove publike. No, ti formati sve češće funkcioniraju kao dopuna, a ne zamjena za duži sadržaj. Podcasti, dulji video formati i serijali postaju dominantni među korisnicima koji traže kontekst, objašnjenja i kontinuitet. Upravo zato u 2026. godini raste važnost strateškog odabira kanala i formata, ne prema trendu, nego prema cilju komunikacije i navikama publike.

Drugim riječima: pažnja se nije smanjila, ali se rasporedila na više mjesta, a to traži pametniji pristup sadržaju i ponekad prilagođavanje istog sadržaja za različite platforme. U praksi to znači još više promišljanja kako odabrati platforme na kojima sadržaj ima prostora za razvoj, koristiti kratke i duge formate u komunikaciji te prihvatiti da nije nužno biti prisutan svugdje, nego ondje gdje sadržaj ima smisla.

2. Umjetna inteligencija kao urednički alat, ne kao autor
Kako u 2025. godini tako i u 2026. umjetna inteligencija sve se više koristi u procesu stvaranja sadržaja, ali njezina uloga nije da zamijeni autore, nego da preuzme uredničku i organizacijsku funkciju. Drugim riječima, AI pomaže u strukturi, brzini i konzistentnosti, dok smjer, ton i poruka i dalje ostaju naš zadatak. Kreatori i brendovi sve će se više na AI oslanjati za početne koncepte, razradu i organizaciju tema, prilagodbu sadržaja različitim formatima, provjeru jasnoće i strukture poruke te ubrzavanje produkcije.

U isto vrijeme, količina AI-generiranog sadržaja raste, što kod publike stvara sve veću osjetljivost na generičnost i ponavljanje. Upravo zato u 2026. vrijednost će ponovno imati sadržaj koji ima jasan stav, osobni karakter, prepoznatljiv glas i kontekst – ono što umjetna inteligencija ne može proizvesti sama.

Brendovi i kreatori koji će se istaknuti bit će oni koji AI koriste kao alat za kvalitetniju pripremu sadržaja, a ne za stvaranje samog sadržaja. U okruženju u kojem je sadržaj lako proizvesti, razlika se stvara u onome što se odluči objaviti i zašto.

3. Vidljivost nosi rizik: brzina reakcije i otpornost na negativnost
Društvene mreže su prostor visoke vidljivosti, ali i visoke osjetljivosti. Korisnici su sve otvoreniji u izražavanju nezadovoljstva, kritika i negativnih stavova, a sadržaj, bilo da dolazi od brendova ili influencera i kreatora sadržaja sve češće postaje povod za rasprave koje se brzo šire izvan početnog konteksta. Negativni komentari, pritužbe ili prozivke više nisu izolirani incidenti, nego se vrlo lako pretvaraju u šire razgovore koji utječu na percepciju brenda ili osobe. Influenceri su pritom posebno izloženi jer se od njih očekuje autentičnost, ali istovremeno snose odgovornost za poruke koje šalju i reakcije koje izazivaju.

Zato u 2026. brzina reakcije postaje jednako važna kao i sam sadržaj. No, brzina bez promišljenosti može imati suprotan učinak. Odgovori moraju biti pravovremeni, ali i pažljivo oblikovani, s jasnim razumijevanjem šireg konteksta i mogućih posljedica. Za kreatore i brendove sadržaja to znači da sadržaj više nego ikada mora biti jasan, kontekstualan i prije svega dobro istražen i točan. Umjetna inteligencija može pomoći u brzini i organizaciji, ali ljudska procjena, odgovornost i empatija ostaju ključne. U praksi, to podrazumijeva i spremnost na kritiku, definirane protokole reakcije i svijest da se povjerenje na društvenim mrežama gradi sporo, a gubi vrlo brzo.

4. Vrijednosti pod povećalom: autentičnost, dosljednost i spremnost na krizu
Društvene mreže ostaju prostor u kojem se društvene, političke i vrijednosne teme najbrže otvaraju i najintenzivnije komentiraju. U takvom okruženju, svaka poruka koja se dotiče osjetljivih tema vrlo brzo prestaje biti samo komunikacija i postaje stav. U 2026. godini brendovi i kreatori još će više biti pod povećalom javnosti, ne samo zbog onoga što govore, nego zbog toga stoje li iza toga dugoročno. Kampanje koje se bave društvenim temama, održivošću ili drugim osjetljivim pitanjima više ne mogu funkcionirati kao jednokratne inicijative. Publika vrlo brzo prepoznaje nedosljednost između poruke i stvarnog ponašanja.

Zato takve komunikacije moraju biti temeljito pripremljene. To uključuje jasno definirane poruke, razumijevanje mogućih reakcija i unaprijed razrađene krizne scenarije. Društvene mreže pritom nisu samo kanal za lansiranje poruke, nego i prva linija obrane u slučaju negativnih reakcija.
U praksi, to znači da brendovi moraju imati jasan razlog zašto se uključuju u određenu temu, unutarnju usklađenost poruka i prakse i dedicirani tim te definirane procedure za praćenje i odgovaranje na reakcije u stvarnom vremenu. Autentičnost se u 2026. neće mjeriti namjerom, nego spremnošću da se poruka obrani, objasni i, ako je potrebno, korigira. U okruženju visoke vidljivosti, povjerenje se gradi dosljednošću i gubi jednako brzo.