Tri načina kako će GenAI oblikovati komunikaciju u 2026.
Predviđamo koji GenAI trendovi će se najviše odraziti na posao komunikacijskih stručnjaka tijekom 2026. godine.
Deinfluencing – pokret protiv kulture konzumerizma
Hashtag #deinfluencing samo na TikToku trenutno broji preko 151 milijun pregleda!
—
2 min za čitanje
Piše:
Štefica Škarika
Malo tko posljednjih dana nije čuo za izraz deinfluencing. Pregledi ovog pojma na društvenim mrežama eksponencijalno rastu i polako se približavaju #TikTokMadeMeBuyIt trendu, koji trenutno broji 42 milijarde pregleda. U nastavku donosimo odgovor na pitanje o čemu se radi.
Influenceri u novom ruhu
Deinfluencing je, najkraće rečeno, reakcija na kulturu konzumerizma koja za cilj ima borbu protiv konstantnog stvaranja potrebe za kupovanjem novih proizvoda i usluga od strane influencera. Tako su rođeni i tzv. deinfluenceri. Umjesto da promoviraju brandove kroz pozitivne recenzije proizvoda ili plaćene oglase kao ,,klasični“ influenceri, deinfluenceri će vam reći koje proizvode da NE kupite. Videa se fokusiraju na popularne proizvode za koje deinfluenceri smatraju da su precijenjeni. Naglasak se stavlja na tendenciju kupovanja više proizvoda iste svrhe pa se tako pratitelji pozivaju da ne kupuju primjerice tri različite maskare, nego samo jednu. Kritički je osvrt na proizvode autentičniji od “ispoliranog” sadržaja kojeg influenceri svakodnevno nude i upravo zato je ovaj trend postao jako popularan u vrlo kratkom roku.
Trgovina utjecajem vječna jest
Zajednička karakteristika influencinga i deinfluencinga jest da oba trenda koriste moć utjecaja na potrošače, što je naročito vidljivo u slučajevima kada deinfluenceri istovremeno promoviraju jeftinije alternative proizvoda. U tom se aspektu influencing i deinfluencing zapravo isprepliću, a krajnji se potrošači svakako nalaze pod određenom vrstom utjecaja. Dakle, mogli bismo reći kako deinfluencing nikako ne znači i kraj ere influencera.
