Šest razloga za korištenje komunikacije u ESG naporima
Tko ne bi htio dobru reputaciju, angažirane zaposlenike i marketing sa svrhom?
Društvene mreže ne štite nas od dezinformacija, pada i povjerenje u medije
Više od 2/3 naših pratitelja na društvenim mrežama povjerovalo je u dezinformaciju. U doba informacijskog overloada, sposobnost razlučivanja istinitih od lažnih tvrdnji, važnija je nego ikada.
—
2 min za čitanje
Piše:
Bruna Trze
U rujanskoj Vox Populi anketi bavili smo se temom dezinformacija na društvenim mrežama i u medijima. Rezultati ankete pružaju zanimljive uvide u to koliko su ispitanici svjesni ovog problema, kakve su njihove navike u vezi s provjeravanjem informacija te koliko vjeruju izvorima vijesti.
Opća svjesnost o dezinformacijama
Rezultati pokazuju da su svi ispitanici svjesni problema dezinformacija na društvenim mrežama, što sugerira visoku razinu svijesti o ovom izazovu. Zanimljivo je da 82 % ispitanika smatra kako se lažne vijesti šire brže od točnih informacija, što sugerira da su svjesni viralnog potencijala takvih sadržaja. Razumiju i potencijalni utjecaj dezinformacija na društvo jer svi vjeruju da one mogu ozbiljno utjecati na društvene odnose i percepcije. U pogledu sposobnosti prepoznavanja dezinformacija, postoji razlika između korisnika različitih platformi: 82 % LinkedIn korisnika vjeruje da bi prepoznali dezinformaciju, dok na Instagramu taj broj pada na 68 %.
Osobno iskustvo s dezinformacijama
Zanimljivo je kako većina ispitanika nije sklona dijeljenju neprovjerenih informacija. Čak 73 % ih navodi da ne dijeli vijesti bez provjere njihove točnosti. Ipak, isti broj ih priznaje da su barem jednom povjerovali u dezinformaciju. Taj podatak jasno pokazuje kako, unatoč visokoj osviještenosti o problemu, prepoznavanje lažnih informacija može biti izazovno.
U pogledu provjeravanja izvora, većina ispitanika na obje platforme tvrdi da ima običaj provjeriti izvore informacija prije dijeljenja – 86 % na LinkedInu i 73 % na Instagramu. Također, tri četvrtine ispitanika ističe kako su barem jednom prijavili sadržaj zbog dezinformacija, što pokazuje odgovorno ponašanje u digitalnom okruženju.
Povjerenje i utjecaj medija
Rezultati pokazuju nizak stupanj povjerenja u vijesti s društvenih mreža. Naime, samo 29 % sudionika vjeruje većini sadržaja koje konzumira na ovim platformama. Zabrinjavajuće je da ih 69 % smatra kako mainstream mediji također šire dezinformacije, što sugerira pad povjerenja u ove važne izvore informiranja.
Što se tiče uloge društvenih mreža u borbi protiv dezinformacija, većina sudionika ankete vjeruje da platforme ne čine dovoljno kako bi ih suzbile. Na Instagramu svi smatraju da društvene mreže ne poduzimaju odgovarajuće mjere, dok je na LinkedInu taj postotak nešto manji, ali i dalje izrazito visok (94 %). Zaključno, 69 % ispitanika priznaje da dezinformacije s društvenih mreža mogu utjecati na njihove stavove, što naglašava važnost razumijevanja dezinformacija i lažnih vijesti u javnom komunikacijskom prostoru i borbe protiv ovog problema.
