Leadership u doba umjetne inteligencije

Recentno istraživanje globalne agencijske mreže Golin & Ketchum istražilo je percepciju zaposlenika o leadershipu odnosno što se danas očekuje od lidera, osobito u kontekstu značajnih promjena koje vidimo razvojem umjetne inteligencije. Iako se godinama posvećivalo mnogo pažnje razumijevanju različitih demografskih skupina, zaključci ovog istraživanja bacaju novo svjetlo na dosadašnja razmišljanja. Generacija Z, Millennialsi,  Generacija X i Baby Boomersi na radnom mjestu možda ipak imaju više sličnosti, nego razlika.

Više prisutnosti, manje ekrana

Kao apsolutno najvažnije kvalitete lidera sve su generacije istaknule kontakt sa zaposlenicima (50 %), a zatim odgovornost (47 %). U prvih pet kvalitetnih osobina našle su se i transparentnost, iskustvo i kompetentnost. Međutim, zanimljivo je i ono što se nalazi pri dnu liste. Karizma i komunikacija snažno usmjerena na svrhu organizacije nisu među najvažnijim očekivanjima zaposlenika. Još manje važan je savršeno ispoliran imidž lidera.

Potonje potkrepljuju i preferencije u komunikaciji s liderom. Zaposlenici preferiraju jednostavan i izravan pristup, a ne unaprijed napisane poruke i visoko producirane sadržaje. Čak 72 % ih preferira komunikaciju koja ima razgovorni stil, a 70 % bira jednostavan stil umjesto „ispeglane“ produkcije. 65 % prednost daje neposrednom pristupu, a ne zabavi. Možda i najzanimljivije za istaknuti je kako su kod svih generacija sastanak uživo (40 %-47%) i razgovor licem u lice (39%-43 %) visoko na listi prioriteta.

Iako nam AI omogućuje da brzo i učinkovito proizvodimo više sadržaja, to nije nužno ono što zaposlenici uistinu očekuju od svojih lidera. Upravo suprotno, očekuje se više kontakta uživo, a manje komunikacije preko ekrana.

Komunikacijski jaz na terenu

Važan zaključak istraživanja proizašao je iz dublje analize očekivanja među različitim ulogama zaposlenika u organizacijama. Ljudi koji rade izvan ureda i koji su svakodnevno najbliže operativnom dijelu poslovanja, tzv. frontline zaposlenici, više cijene lidere koji su u kontaktu sa zaposlenicima, u odnosu na uredske kolege (54 % naspram 44 %). Razlika je još veća kada je riječ o komunikaciji licem u lice jer takav oblik komunikacije preferira 48 % frontline zaposlenika, u usporedbi s 37 % uredskih zaposlenika. Najvažnije što današnji lideri trebaju razmotriti jest da čak 26 % frontline zaposlenika smatra kako od lidera dobiva premalo komunikacije, u odnosu na 17 % uredskih zaposlenika.

Gledajući kretanja na tržištu rada, ovi rezultati predstavljaju važne spoznaje. Dok se mnoge industrije već suočavaju s manjom radne snage, a raste potreba za profilom zaposlenika i zanimanjima koja spajaju konkretnu „hands on“ vještinu s AI znanjima, upravo naglasak na kontakt uživo i izravnu komunikaciju sa zaposlenicima može biti značajna prednost za organizacije u potrazi za takvim profilom zaposlenika.

Kako pomiriti izazove u praksi?

Činjenica je kako je umjetna inteligencija značajno olakšala pripremu mailova, intranet obavijesti, prezentacija, LinkedIn objava i drugih sadržaja za zaposlenike. No, čini se da što je više sadržaja generiranog uz pomoć umjetne inteligencije, to su ljudski kontakt, trud i vrijeme koje lideri ulažu u komunikaciju uživo više na cijeni. Ipak, to ne znači da u potpunosti treba napustiti sadržaj generiran pomoću AI-a, kao i digitalne kanale i formate koji su do sada bili učinkoviti. Uostalom, njihova uloga iznimno je važna u velikim, složenim i geografski raspršenim organizacijama. Međutim, za sve lidere i odjele za internu komunikaciju ključ uspjeha sve više će biti pronaći dobru ravnotežu između prednosti koje pruža umjetna inteligencija pri stvaranju sadržaja i komunikacije uživo.

Češći obilazak radnih mjesta, town-hall sastanci uživo za sve zaposlenike, sastanci s manjim operativnim timovima, interne edukacije pa čak i više neformalnih prilika za susret s kolegama mogu biti dobar početak. Politici otvorenih vrata na neki način postaje nužno dodati i politiku zatvorenog laptopa i prepoznati kad je vrijeme za napraviti baš to, spustiti ekran i razgovarati s ljudima licem u lice.