Generacija Z redefinira pojam poslovnog uspjeha

Konzultantska kuća Deloitte već petnaest godina kroz svoje globalno istraživanje prati stavove generacija o poslu, financijama, liderstvu i društvenim promjenama.

Ovogodišnje izdanje obuhvatilo je pripadnike generacije Z i milenijalce, a provedeno je među više od 22.500 ispitanika iz 44 zemlje. Rezultati pokazuju kako su generacije koje su odrasle u razdoblju pandemije, inflacije, klimatskih promjena i ubrzanog tehnološkog razvoja danas znatno pragmatičnije od svojih prethodnika. Karijera im je još uvijek važna, ali više nije jedino mjerilo uspjeha. Prioritet postaju fleksibilnost, financijska stabilnost, mentalno zdravlje i osjećaj svrhe.

Zaposlenici usvajaju nove tehnologije brže od poslodavaca

Najveći pomak vidljiv je u odnosu prema umjetnoj inteligenciji. AI je u vrlo kratkom vremenu postao dio svakodnevice mladih zaposlenika, a čak 74 posto pripadnika generacije Z i milenijalaca koristi ga u svakodnevnom radu.

Umjetna inteligencija više se ne koristi samo za povećanje produktivnosti ili automatizaciju zadataka. Mladi zaposlenici AI sve češće koriste kao alat za učenje, razvoj novih vještina, profesionalno usmjeravanje i organizaciju rada. Sve je prisutniji i u svakodnevnom upravljanju stresom te planiranju obveza.

Istraživanje pritom pokazuje da zaposlenici nove tehnologije usvajaju brže od organizacija u kojima rade. Trećina ispitanika smatra da njihove organizacije nisu dovoljno spremne za promjene koje AI donosi, dok mnogi ističu nedostatak edukacije, jasnih smjernica i podrške menadžmenta. Upravo taj „readiness gap” postaje jedan od najvećih izazova modernog poslovanja.

Ispitanici smatraju da AI može pozitivno utjecati na karijerni razvoj jer omogućuje brže stjecanje iskustva, posebno na početnim pozicijama, dok zaposlenicima ostavlja više vremena za kreativnije i strateške zadatke.

Troškovi života i dalje najveći izvor nesigurnosti

Osim tehnoloških promjena, istraživanje ponovno potvrđuje koliko financijska nesigurnost oblikuje životne odluke mladih generacija. Troškovi života petu su godinu zaredom najveća briga ispitanika.

Financijski pritisak više nije samo ekonomsko pitanje, već snažno utječe i na privatni život. Više od polovice ispitanika odgađa velike životne odluke poput braka, roditeljstva, pokretanja vlastitog poslovanja ili nastavka obrazovanja zbog nesigurne financijske situacije. Biraju opciju „možda kasnije“, jer prvo žele ostvariti financijsku stabilnost pa tek onda poduzeti velike korake.

Ipak, unatoč pritiscima, prisutna je i određena doza optimizma. Mladi vjeruju da će im se osobna financijska situacija poboljšati tijekom sljedećih godinu dana, pa očekivanja prema poslodavcima pritom postaju sve veća.

Liderstvo više nije jedini pokazatelj uspjeha

Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosi se na promjenu percepcije liderstva i karijernog uspjeha. Samo šest posto ispitanika navodi rukovodeću poziciju kao svoj primarni profesionalni cilj, što predstavlja značajan odmak od tradicionalnog shvaćanja uspješne karijere.

Kao glavne razloge navode stres, „burnout”, veliku odgovornost i lošu ravnotežu privatnog i poslovnog života koju često povezuju s menadžerskim pozicijama.

To ipak ne znači da mladi zaposlenici nemaju ambicije. Većina njih i dalje želi određenu razinu odgovornosti tijekom karijere, ali uz drugačije uvjete rada – veću fleksibilnost, jasne mogućnosti razvoja i zdravije radno okruženje.

Čak 69 posto ispitanika vjeruje kako može utjecati na promjene unutar organizacije i bez formalne rukovodeće pozicije. Utjecaj se danas sve manje povezuje s hijerarhijom, a sve više sa suradnjom, znanjem i mogućnošću pokretanja inicijativa unutar timova.

Mentalno zdravlje i osjećaj svrhe postaju prioritet

Osjećaj svrhe postaje jedan od ključnih faktora zadovoljstva poslom. Gotovo svi ispitanici smatraju da njihov rad treba imati smislen doprinos društvu, a velik broj njih ističe kako upravo osjećaj povezanosti i pozitivnog utjecaja povećava motivaciju i lojalnost prema kompaniji.

Iako se pokazatelji mentalnog zdravlja blago poboljšavaju u odnosu na prošlu godinu, stres i digitalni umor ostaju važan izazov, posebno u kontekstu stalne povezanosti i brzine poslovnog okruženja.