Kako i zašto koristiti AI u tržišnim komunikacijama
Generativna umjetna inteligencija sve je prisutnija u našem radu
Tko zapravo štiti naše podatke?
Korisnici interneta sve više sumnjaju u zaštitu svojih podataka, ali i dalje rado ostaju u digitalnim prostorima koji ih prate – često i bez čitanja uvjeta korištenja.
—
3 min za čitanje
Piše:
Bruna Trze
U doba kada je svaki klik potencijalno dijeljenje privatnih informacija, pitanja digitalne privatnosti više nisu tema rezervirana za IT stručnjake. Naša svakodnevica isprepletena je online servisima, aplikacijama i društvenim mrežama koje znaju što volimo, gdje idemo i što kupujemo. No, koliko smo zapravo svjesni što sve dajemo zauzvrat?
Znamo da nas prate – ali što s tim?
Rezultati pokazuju da građani nisu sigurni koliko zapravo razumiju načine na koje digitalne platforme koriste njihove osobne podatke. Polovica ispitanika s Instagrama, kao i većina s LinkedIna, priznaje da nije upoznata s praksama prikupljanja podataka. Čak 70 % sudionika na Instagramu ne čita uvjete korištenja prije nego klikne “prihvaćam”. No, unatoč tom nepoznavanju, većina ipak povremeno podešava postavke privatnosti, najčešće “ponekad” (50 %), dok 20 % to radi često. Zabrinjavajuće je da baš nitko ne vjeruje da su njegovi osobni podaci sigurni online.
Personalizacija ili invazija privatnosti?
Čak 72 % korisnika digitalnih servisa navodi kako im personalizirani oglasi često smetaju. Ipak, kada je riječ o izboru između besplatnih usluga uz dijeljenje podataka ili plaćenih opcija uz veću privatnost, većina i dalje bira besplatno (64 %). To pokazuje kako su korisnici spremni prihvatiti određeni stupanj “praćenja” u zamjenu za dostupnost usluga, ali granice ipak postoje: većina (65 % IG i 62 % LI) nije voljna dijeliti osobne podatke u zamjenu za popuste ili nagrade. Personalizirani oglasi ne prolaze najbolje: čak dvije trećine ispitanika smatra da im pogoršavaju iskustvo korištenja interneta.
Zloupotreba podataka i nepovjerenje u zakone
Zabrinjavajuće je i nisko povjerenje u sustav zaštite privatnosti. Iako većina ispitanika nije izravno doživjela zloupotrebu podataka, 43 % njih sumnja da jesu, a trećina potvrđuje da su njihovi podaci zaista bili zloupotrijebljeni. Povjerenje u zakone praktički ne postoji – nitko od sudionika s Instagrama ne vjeruje da zakonska regulativa dovoljno štiti njihovu privatnost. Ipak, većina ispitanika (62 % IG, 40 % LI) zna kome bi se obratila u slučaju problema, što ukazuje na određenu razinu informiranosti, iako ne nužno povjerenja.
Ovi rezultati sugeriraju da postoji veliki jaz između svijesti o važnosti digitalne privatnosti i konkretne prakse korisnika. Dok očekujemo da servisi budu “besplatni”, cijena se često plaća našim podacima – i to bez stvarnog osjećaja sigurnosti ili kontrole. Vrijeme je da se u digitalnom prostoru počnemo ponašati kao informirani korisnici, a ne samo kao pasivni potrošači.
