
Voice-over i zvuk u digitalnom marketingu: Novi horizonti za brendove
U eri sve kraće pažnje i prezasićenosti vizualima, zvuk – a posebno voice-over – dobiva sve važniju ulogu u digitalnom marketingu.
U eri sve kraće pažnje i prezasićenosti vizualima, zvuk – a posebno voice-over – dobiva sve važniju ulogu u digitalnom marketingu.
Nekada je pri izradi vloga, reela ili TikToka bilo najvažnije koju ćemo glazbenu podlogu izabrati: trenutno viralnu pjesmu, zaboravljeni hit ili smiješan sound koji ide uz prikazano na ekranu. Naracija, a pogotovo auditivna, je bila puno rijeđe prisutna, a kreatori su se znali i ispričavati pri korištenju voice-overa jer ne vole svoj glas. U zadnje vrijeme svjedočimo potpunom zaokretu: brendovi i kreatori se opremaju profesionalnom audio-opremom, a voice-overi postaju isplanirani, besprijekorno izvedeni, a nekada čak i poetični. Zašto je tome tako?
Najočitiji odgovor koji se nameće jest da se puno lakše, dublje i brže emotivno povezujemo s ljudskim glasom, nego sa samim tekstom ili vizualima. Korištenje glasa dodaje element ljudskosti brendu ili kreatoru, ali i povećava razumijevanje poruke, zato se voice-overi i koriste u reklamnoj industriji gotovo od njenih početaka. Zadnjih godina svjedočimo rastu popularnosti podcasta, ali i slanja i primanja glasovnih poruka – bilo zbog prezasićenosti vizualnim sadržajem ili usamljenosti koja vlada u društvu, čini se da volimo slušati glasove drugih ljudi. Podcasti i vlogovi su u svojoj srži zapravo storytelling, alat koji može biti iznimno koristan brendovima, stoga ne čudi kako vidimo (odnosno čujemo :)) porast korištenja voice-overa u, primjerice, edukativnim videima, brand explainerima i demonstracijama proizvoda.
Opće je poznata važnost vizualnog identiteta za brendove, ali što je sa zvučnim? Zvučni potpisi nisu novost, ali porastom korištenja zvuka i voice-overa u digitalnom marketingu dodatno dobivaju na značenju. Ranije smo ih vezali najčešće uz filmske produkcijske kuće (poput jinglea za Warner Bros. ili lavlje rike za Metro-Goldwyn-Mayer), a među najpoznatijima danas možemo izdvojiti McDonaldsov zvižduk ili Netflixov “ta-dum”. Brendovi posežu za stvaranjem zvučnog potpisa jer kontinuitet u zvuku stvara prepoznatljivost, a često se razvija i kompletni zvučni identitet – koristi se prepoznatljivi stil glazbe, govora, dikcije, pa čak i boja glasa.
Društvene mreže poput TikToka, Instagram Reelsa i YouTube Shortsa temelje se na formatu kratkog videa u kojem je zvuk presudan za vidljivost i angažman. U tim kontekstima, dobro odabran voice-over može dodatno pojačati poruku, privući pažnju ili naglasiti emociju sadržaja.
Podcasti su još jedna sve popularnija platforma za brendove. Kroz kvalitetno producirane epizode mogu se graditi autoritet, povjerenje i lojalnost. Voice-over u tom kontekstu postaje alat za strukturiranje epizoda, uvodnu najavu, brendirani segment ili oglasnu poruku, pri čemu profesionalni ton i izvedba igraju ključnu ulogu.
Na scenu sve više stupaju i glasovni asistenti poput Alexe, Google Assistanta i Siri. Brendovi koji razvijaju aplikacije i sadržaj optimiziran za voice-search imaju priliku biti prisutni u potpuno novom obliku interakcije, onome koji se događa bez ekrana.
Upravo na tim kanalima, gdje je zvuk primarni način komunikacije, voice-over može biti razlika između prosječne i izvrsne korisničke interakcije.
Zvuk u digitalnom marketingu nije trend – on je postao neizostavan dio brend strategije. Kroz voice-over i audio identitet, brendovi danas mogu govoriti ne samo glasnije, već i pametnije – i srcima bliže.
I uvijek budite u tijeku s novostima iz Dialoga.
U eri sve kraće pažnje i prezasićenosti vizualima, zvuk – a posebno voice-over – dobiva sve važniju ulogu u digitalnom marketingu.
Tajne uspješne PR komunikacije kroz dobro vođenu adremu
Veliko priznanje za našu Marinu