Od klikova do povjerenja – kad AI postane glavni čitatelj
Budućnost više nije „AI u medijima”, nego „mediji u AI-u”
Budućnost više nije „AI u medijima”, nego „mediji u AI-u”
Kako korisnici sve češće informacije dobivaju iz ChatGPT-a, Perplexityja i AI Overviewa, mediji ulaze u eru u kojoj klikovi postaju manje važni od povjerenja, a novinarski tekstovi sve češće služe kao izvor umjetnoj inteligenciji, a ne samo čitateljima. Upravo je o toj promjeni na konferenciji In Medias Press govorio Sebastian Krause iz Kleine Zeitunga, a u nastavku donosimo najvažnije zaključke s njegova izlaganja.
Početak promjene Krause vidi u procesu koji naziva decoupling of Google, odnosno odvajanju interneta od otvorenog weba. Ovaj fenomen opisuje situaciju u kojoj broj pojavljivanja (impresija) web stranice na Googleu raste, dok broj stvarnih klikova na nju drastično pada.
Naime, godinama su rezultati pretraživanja bili glavni izvor prometa za medije. Korisnici su pretraživali informacije i dolazili na stranice izdavača. Danas se taj model ubrzano mijenja jer Google sve češće korisnicima pruža odgovore unutar vlastitog sustava, bez potrebe za posjetom izvornom sadržaju. Istovremeno, Google Discover postaje jedan od ključnih distribucijskih kanala, no u njemu vijesti sve češće konkuriraju video sadržajima, influencerima i sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom.
To ne mijenja samo distribuciju sadržaja, nego i samu logiku vidljivosti na internetu. Više nije dovoljno proizvesti kvalitetan sadržaj i očekivati da će ga publika pronaći putem pretraživanja. Vidljivost više nije zajamčena, a distribucija sadržaja sve se češće odvija bez izravnog kontakta između čitatelja i medijske kuće.
Platforme poput AI Overviewsa, ChatGPT-a i Perplexityja korisnicima sve češće nude gotove odgovore umjesto poveznica prema izvornim izvorima. Korisnik dobiva informaciju bez potrebe da posjeti mrežnu stranicu na kojoj je sadržaj nastao. To znači da se novinarski tekst više ne čita nužno u cijelosti, nego postaje dio većeg odgovora koji generira AI.
Za medije to predstavlja promjenu u samoj logici stvaranja sadržaja. Novinar više ne piše samo za čitatelja koji dolazi na stranicu, nego i za sustave koji sadržaj interpretiraju, sažimaju i redistribuiraju. U takvom okruženju ključno postaje jasno strukturiranje informacija, činjenica i izvora kako bi sadržaj bio razumljiv i strojno čitljiv.
Prema Krauseu, AI Overview tek je prijelazna faza prema sustavima koji će još snažnije preuzimati ulogu posrednika između korisnika i informacija. Sadržaj se i dalje proizvodi, ali se sve rjeđe konzumira na izvornim platformama.
Jedno od ključnih pitanja budućnosti jest vidljivost medija u novom digitalnom okruženju. Sustavima umjetne inteligencije nije potreban velik broj izvora kako bi stvorili cjelovitu sliku o određenoj temi, što stavlja u izazovan položaj regionalne, lokalne i specijalizirane medije.
Ako AI informacije preuzima iz ograničenog broja dominantnih izvora, postoji rizik da kvalitetan sadržaj postane manje vidljiv bez obzira na njegovu stvarnu vrijednost. Zbog toga mediji više nisu usredotočeni samo na pažnju korisnika, nego i na poziciju vjerodostojnog izvora koji AI sustavi prepoznaju i koriste.
Upravo zato Krause smatra da se mediji više ne mogu natjecati isključivo količinom sadržaja ili prometom. Njihova najveća vrijednost postaje sposobnost da budu izvor kojem umjetna inteligencija vjeruje i kojem se vraća kada traži informacije.
Jedna od zanimljivijih poruka predavanja odnosila se na promjenu uloge novinara u eri umjetne inteligencije. Krause je naglasio da se vrijednost novinarstva sve više vraća njegovim temeljima, a jedan je od temelja prikupljanje originalnih informacija na terenu.
U svijetu u kojem AI može pretražiti, sažeti i preoblikovati postojeći sadržaj, najveću vrijednost imaju informacije koje još ne postoje na internetu. Zato, smatra Krause, novinari ponovno moraju „izaći na ulicu”, razgovarati s ljudima, pratiti događaje i prikupljati informacije iz prve ruke.
Dok umjetna inteligencija može interpretirati postojeće podatke, ne može sama stvoriti vjerodostojan izvor, provesti intervju ili svjedočiti događaju. Upravo zbog toga originalno novinarstvo, lokalne priče i autentični sadržaji dobivaju novu važnost. Takav pristup istodobno povećava vjerodostojnost medija i njihovu vrijednost unutar AI ekosustava, jer sustavi umjetne inteligencije ovise o kvalitetnim i pouzdanim izvorima informacija.
Korisnici sve češće informacije traže izravno od AI sustava umjesto putem klasičnog pretraživanja. Prema podacima koje je predstavio Krause, alati poput ChatGPT-a, Perplexityja i Claudea češće koriste sadržaj medija nego što korisnike vraćaju na njihove mrežne stranice. U takvom okruženju mijenja se i definicija uspjeha u medijskoj industriji. Ako promet više nije glavno mjerilo, ključno pitanje postaje što ga zamjenjuje.
Krause smatra da fokus prelazi na povjerenje, lojalnost i spremnost publike da plaća za sadržaj. Umjesto masovnog dosega, uspjeh se sve više mjeri brojem pretplatnika, stupnjem angažmana i dugoročnim odnosom s korisnicima. Zbog toga se mediji postupno udaljavaju od modela publike koju im dovode Google i društvene mreže te se okreću izravnim odnosima s čitateljima kroz pretplate, newslettere i zajednice. Cilj više nije privući što veći broj klikova, nego postati nezamjenjiv izvor informacija za svoju publiku.
Jedno od otvorenih pitanja odnosi se na budućnost digitalnog oglašavanja. Ako korisnici sve češće dobivaju informacije izravno putem AI sustava, bez posjeta web stranicama, postavlja se pitanje kome se oglasi zapravo prikazuju.
Tradicionalni model oglašavanja temelji se na vidljivosti i broju posjeta, no u okruženju u kojem se sadržaj konzumira izvan izvornog weba ta se logika mijenja. Ako korisnik ne dolazi na stranicu, klasični banner oglasi gube dio svoje funkcije.
Krause ističe da još ne postoji jasan odgovor na pitanje kako će se oglašavanje razvijati u AI ekosustavu, ali je jasno da će vrijednost sve više prelaziti s kvantitete prometa na kvalitetu odnosa s publikom.
Jedna od važnijih promjena odnosi se na novu ulogu medija u digitalnom okruženju. Sadržaj više nije namijenjen samo ljudima, nego i sustavima umjetne inteligencije koji ga analiziraju i koriste u odgovorima.
To znači da sadržaj mora biti strukturiran, strojno čitljiv i prilagođen novim načinima distribucije informacija. Istovremeno se otvara i pitanje monetizacije sadržaja koji koriste AI sustavi te mogućih modela licenciranja i pretplata za pristup kvalitetnim medijskim sadržajima.
Krause je pritom sažeo novu strategiju u jednostavnu poruku: budućnost više nije „AI u medijima”, nego „mediji u AI-u”. Drugim riječima, nije dovoljno koristiti umjetnu inteligenciju u redakcijama. Mediji moraju osigurati da njihovi sadržaji budu dio sustava koji će korisnicima isporučivati informacije.
Uz digitalnu transformaciju, sve se više naglašava i važnost offline prisutnosti medija. Događaji, konferencije i izravni susreti s publikom postaju važan alat za izgradnju povjerenja i prepoznatljivosti.
U okruženju u kojem se digitalna pažnja sve teže zadržava, fizička prisutnost ponovno dobiva na važnosti. Mediji tako razvijaju dvostruki model djelovanja – digitalni sadržaj za AI i platforme te stvarne susrete koji jačaju odnos s publikom.
Poruka koju Krause šalje nije ni pesimistična ni senzacionalistička. Klik više nije glavna valuta digitalnog svijeta, a web-stranice više nisu jedino mjesto konzumacije informacija. Medijska industrija ulazi u razdoblje u kojem su povjerenje, lojalnost i relevantnost važniji od samog dosega.
Oni koji uspiju izgraditi snažan odnos s publikom, razviti prepoznatljiv brend i postati izvor kojem vjeruju i ljudi i umjetna inteligencija, imat će najveće šanse za uspjeh u novoj eri interneta.
I uvijek budite u tijeku s novostima iz Dialoga.
Budućnost više nije „AI u medijima”, nego „mediji u AI-u”
Donosimo najvažnije zaključke iz analize The Economista koji se osvrnuo na primjere poput Allbirdsa i Glossiera.
Postani dio Dialog tima!